Mars

Marsovski vrtlozi prašine koji se kreću brzinom uragana

MarsVetrovi

Mars, planeta koja nam je najbliža, često se zamišlja kao mirno, prašnjavo prostranstvo. Međutim, nova istraživanja otkrivaju da je Crvena planeta dom snažnih vetrova i vrtložnih đavola prašine koji se kreću brzinom uragana. Ova otkrića, zasnovana na hiljadama satelitskih snimaka evropskih orbitera i naprednom dubokom učenju, menjaju naše razumevanje marsovske atmosfere i njenog uticaja na planetu.

Opširnije: Marsovski vrtlozi prašine koji se kreću brzinom uragana

Write comment (0 Comments)

Moguće postojanje slane vode na Marsu

VodaMarsDT 1

Nedavna istraživanja sugerišu da Mars, planeta za koju se dugo smatralo da je previše hladna i suva za tečnu vodu, može povremeno biti domaćin slanim rastvorima. Ova otkrića, zasnovana na analizi meteoroloških podataka i kompjuterskom modeliranju, otvaraju nova pitanja o potencijalnoj nastanjivosti Marsa u prošlosti i usmeravaju buduće misije u potrazi za znacima života. Iako ove kratkotrajne pojave vode verovatno nisu dovoljne za održavanje ljudskog života, mogle su podržati otporne oblike života u marsovskoj prošlosti.

 

Opširnije: Moguće postojanje slane vode na Marsu

Write comment (0 Comments)

Retrogratno kretanje Marsa

 MarsKretanje

Retrogradno kretanje je pojava kada se čini da se planeta, posmatrana sa Zemlje, prividno kreće unazad, odnosno ka zapadu, u odnosu na pozadinske zvezde. U stvarnosti, sve planete se kreću u istom smeru oko Sunca (progradno ili direktno kretanje, u smeru suprotnom kazaljci na satu gledano iznad Sunčevog severnog pola). Prividno retrogradno kretanje je iluzija nastala usled razlike u orbitalnim brzinama i našoj perspektivi sa Zemlje.

 

Opširnije: Retrogratno kretanje Marsa

Write comment (0 Comments)

Osvajanje Marsa

MarsDetalj

Šezdesetih godina prošlog veka napravljene su ozbiljne procene stručnjaka, a stvoreno je i duboka uverenja široke javnosti da je odlazak na Mesec, zatim i na Mars prirodan sled stvari i istorijska neminovnost. Raketna tehnologija se ubrzano razvijala i činilo se da na tom putovanju nema nikakvih prepreka. Istina, datum sletanja na Mars smeštao se tek na početak 21. veka što su sredovečni i stariji ljudi tog doba sa razočarenjem primili jer su žarko želeli da dočekaju spuštanje na tu planetu.

 

Opširnije: Osvajanje Marsa

Write comment (4 Comments)

Cacao na Marsu

Detalj 

Ovo na slici nije prvi meteorit na kojega je NASA-in rover Curiosity nabasao otakako je prije 10,5 godina stigao na Mars, ali je vjerojatno najfiniji primjerak od te vrste dosad. Smjesta se prepozna da nije riječ o marsovskom kamenu! Zapravo, uopće nije riječ o kamenu. Meteorit je od željeza i nikla, što vjerojatno znači da je bio dio jezgre nekog nesuđenog planeta, kojemu je unutrašnjost bila u jednoj razvojnoj fazi rastaljena i diferencirana. To zadnje znači da su najteži sastojci bili potonuli na dno, tj. u središte objekta. Nažalost, tijelo je očigledno bilo razoreno u nekom kasnijem, vrlo dinamičnom događaju.

 

Opširnije: Cacao na Marsu

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Živko Teodosić said More
    Baki: "Kako onda možemo objasniti...?... 18 sati ranije
  • Živko Teodosić said More
    O članku koji je Astronomski magazin... 23 sati ranije
  • Baki said More
    Kako onda možemo objasniti činjenicu... 1 dan ranije
  • Ljubo said More
    Potencijalna energija se nekorektno u... 2 dana ranije
  • Duca said More
    Da bi zakon o očuvanju energije važio... 3 dana ranije

Foto...