Kako očistiti optiku dvogleda?
- Detalji
- Kategorija: Astronomski Instrumenti
- Datum kreiranja: nedelja, 22 avgust 2010 00:19
- Autor Milan Gucić
Najbolje je ne čistiti. Ukoliko ima samo prašine, čišćenje je najbolje izvršiti pumpom za....
Najbolje je ne čistiti. Ukoliko ima samo prašine, čišćenje je najbolje izvršiti pumpom za....
Ako ste u dilemi da li da kupite teleskop ili dvogled ne oklevajte i kupite teleskop. Međutim, pošto ipak niste u takvoj dilemi reći ćemo vam da i dvogled ima nekih svojih prednosti.
Priznajem: za teleskope sam dupe-glava. Da nema Letenke nikad ne bih pipnuo neki. Ipak, 'globalno gledajući' zanimaju me. Ako bi Srbija sa zemljama regiona napravila u kosmosu teleskop prečnika 10 milja, koliko bi duboko u univerzum bi mogli da gledamo i koliko bi uvećanje imali?
Iako to možda ne želim da priznam, nema puno tajanstvenih mehanizama na Zemlji za mene. Ima komplikovanih, ima velikih, ima i onih koji me ne interesuju, ali malo je onih za koje znam, koji postoje i tajanstveni su. Jedan od njih je rendgenski teleskop. Zamisli to! Nebo koje svi poznajemo iznad naših glava izgleda potpuno drugačije gledano u rendgenskom spektru. Ko uopšte zrači na takav način? Šta naučnici saznavaju iz takvih podataka? Na kraju, upoznajmo se s jednom od najvećih rendgenskih teleskopa u poslednjih 15 godina.
Samogradnja teleskopa, s obzirom da je cena gotovog proizvoda jeftinija od pojedinačnih komponenti, danas je dovođena pod veliki znak pitanja. Velika preciznost i dobar estetski izgled teško se mogu postići upotrebom neprofesionalnih alata.
Lako je kupiti pogrešan teleskop. Problem je nabaviti onaj koji vam najviše odgovara i zato evo nekih saveta.
Ovo je sigurno jedno od najčešće postavljanih pitanja, ali odgovor nije tako jednostavan. Mislim da je tu najbolje naprosto dati kratki pregled popularnih teleskopa da se sami odlučite. No zapamtite ovo:
Nasini budući gigantski kosmički teleskopi:
There Can Be Only One
Svojevremeno, u zamenu za neotkazivanje kosmičkog teleskopa 'James Webb' (JWST), Kongres Sjedinjenih Država je dao Nasi vrlo jednostavnu smernicu: 'Ne smete preći 8 milijardi dolara'. Ali, poput Adama i Eve u raju, NASA nije uspela da ispuni obećanje. Napokon je izgledalo da će 'James Webb' da poleti 2021, ali korona je poremetila i taj rok, a cena je debelo premašila zacrtanih 8 milijardi (trenutno je već oko 10 milijardi). Nekontrolirano povećanje troškova JWST-a je uzrok otkazivanja ili kašnjenja nekoliko projekata iz sektora agencije za astrofiziku. Za razliku od ESA-e ili drugih agencija, NASA financira astronomske misije nezavisno, iako to ne znači da ne postoje i drugi projekti koji služe za obavljanje misija ove vrste (npr. kosmički teleskop 'Kepler' je bila misija tipa 'Discovery', koju je finansirao Nasin planetarni sektor.) U svakom slučaju, senka 'Jamesa Webba' je duga, te je NASA rešila da sa zakašnjenjem nametne strogu budžetsku gornju granicu za sledeće džinovske teleskope koji bi trebali da budu lansirani posle 2030. godine.
Medijski i kulturološki zatrpani smo vestima sa zapada: muzika, filmovi, sportovi, reklame, i zašto ne reći moralom, vaspitanjem, vrednosnim sistemom itd. Nauka i tehnika su samo kolateralna šteta: možeš danima da listaš programe i čekaš da pročitaš da se igde išta dešava u svetu, pa čak i u zemljama koje su evidentne sile kao što su Kina, Rusija, Indija ili Japan, a da ne pominjem ostale zemlje. Ponekad mi se čini da se nigde niko na svetu ne bavi zanimljivim istraživanjima sem Amerikanaca i još pokoga. A nije tako, pa zato često i pišem o drugim zemljama i njihovim projektima i delima. Evo jednog meni zanimljivog:
Ovakva alijansa u istorijsko-političkoj stvarnosti nikad se nije desila jer su rukovodstva ovih komunističkih država vidila sebe kao jedine nosioce globalnog komunizma pa su bile konkurenti od čega je najviše koristi imao Zapad.
Ipak od nedavno ova alijansa se ostvarila kod mojih teleskopa i dobro funkcioniše.