teraformiranje marsa koraci

 

Oceani, šume, oblaci i život na koji nemamo pravo?

Naš planetarni sustav, legalistički gledano, ima osam planeta. Merkur jedva da nam je i poznat u svakodnevnom izričaju, za Jupiter znamo, Saturn je onaj s prstenovima, Uran i Neptun.., a nisu nam nešto „napeti“, nemaju posebnih karakteristika po kojima bi se prepoznavali. Pluton, Pluton smo  onomad na sramotnoj konferenciji Međunarodnog astronomskog saveza (IAU) izbacili s liste planeta. Koji nam je ono planet pre/ostao? MARS!

H.G. Wells je s Marsom u romanu „Rat svjetova“, posebice njegovom prvom radio interpretacijom u SAD, nadodao ulje na vatru „kanalima na Marsu“ koje je opažao i crtao G. Schiaparelli. Crvenkasta putujuća zvijezda na našem nebu ušla je u našu kulturu kao nešto potpuno drugačije od svega što ima u Sunčevom sustavu. Roboti na i oko Marsa ka Zemlji šalju najzanimljivije fotografije s lica mjesta. Kada su prve linije foto-piksela pristizale na Zemlju, s mjesta slijetanja Viking-1 landera, C. Sagan je izjavio kako bi normalno bilo vidjeti u kadru čuvara stada na konju kako lagano kaska uzavrelim pijeskom.. Mars je poseban, ne samo slijedom slučajnosti, zaista je poseban, nekako „naš“.

Krajolik Marsa tako podsjeća na kamenito-pješčane krajolike na Zemlji. U međuvremenu saznali smo kako se povremeno na površini pojavljuje tekuća voda, ima oblaka, padalina, vjetrova. Dakle ima nekakva atmosfera u tragovima. Na ekvatoru su ljeti sasvim prijazne temperature (+20°C), minusi od 70 stupnjeva Celzijevih poznajemo i ovdje, na Zemlji, u polarnim predjelima. Nešto ipak nedostaje.

Nedostaje biljni i životinjski svijet, fale jezera okružena šumama, mora oplakana borovim plažama, cvrkut ptica, glasanje životinja, nedostaju muškarac i žena na noćnom kupanju pod zvijezdama. Još uvijek nismo potpuno sigurni je li ovo bila Marsovska prošlost. Da li su Marsovskim šumskim putevima ikada šetali zaljubljeni dečko i cura koketirajući svojom ljetnom odjećom i seksualnošću uz opuštajuću tiho-preglasnu operetu zrikavaca? To još ne znamo, al smo svjesni da bi Mars mogao (opet?!) postati prijazan planet sveukupnom životu kakav poznajemo na Zemlji. 

Kako? Teraformiranjem! To su metode i postupci kojima bi se sadašnje prilike na Marsu, poticanjem postojećih resursa na samoj planeti i vanjskim utjecajem, ciljano „pogurnule“ u stvaranje atmosfere a zatim formiranje mora i jezera, šuma i pašnjaka, pojavom prvih živih stvorenja, naposljetku i ljudi.

Ideja o teraformiranju Marsa nije novovijeka, ima različitih pristupa i postupaka kako bi se to ostvarilo. Većina toga van je naših današnjih tehnološko-organizacijskih mogućnosti, ali ne predaleko! Uostalom i sami se možete okušati u teraformiranju Marsa, postoje edukacijske igre (Teraforming Mars) u kojima se možete okušati kao planetarni inženjer. Okušajte se u tome s djecom!

Ostavimo sada na stranu tehnologiju teraformiranja. Nameće nam se jedno drugo pitanje. Jesmo li mi bogovi, imamo li moralno pravo da poput bogova uništavamo i stvaramo svjetove?! Proteklih desetljeća sve svemirske letjelice ka drugim svjetovima, posebice one koji slijeću ili bi potencijalno mogli sletjeti na druge svjetove, steriliziramo prije lansiranja. Iz razloga kako tamo ne bismo prenjeli ovozemaljski život. Kako naš život ne bi tamo stvorio mutante, uništio domicilni život, odveo evoluciju u neke neprirodne smjerove. A teraformiranje podrazumijeva potpuno mijenjane drugih svjetova na našu sliku i priliku. Podariti život tamo gdje ga nema, da to je poput začeća. Smijemo to napraviti.

teraformiranje marsa prije i poslje

 


Komentari

  • Aleksandar Zorkić said More
    Obično se zaboravi Antarktik. A kako se... 11 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Pao na nauci o zastavama i u brojanju... 23 sati ranije
  • sasaa said More
    Hvala za sjajan tekst, pojasnio mi je... 1 dan ranije
  • maxy said More
    U eri fantastičnih digitalnih... 3 dana ranije
  • Siniša said More
    Prelaka pitanja, na nivou 7 razreda... 3 dana ranije

Foto...