- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: petak, 27 maj 2016 22:06
-
Autor Aleksandar Zorkić

Lovel je bio sasvim siguran u postojanje kanala. Bio je ubeđen da kanale gradi visokorazvijena i mudra civilizacija kako bi sa ledenih polova dovela vodu u suve ekvatorske predele. Kanali su dugi i 3000 km i Marsovcima su bile potrebne snažne crpke da poteraju toliku vodu preko planete.
Opširnije: Kanali na Marsu
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: utorak, 08 decembar 2015 12:49
-
Autor Draško Dragović

Nema pouzdanih podataka o tome kada je i kako pronađen magnetni kompas, ali se svi slažu da su stari Kinezi bili ti koji su mnogo pre Nove ere, po nekima čak 500 godina pre Hrista, prvi koristili neku vrstu takvog kompasa. Najraniji zapis da je korišćen u navigaciji potiče iz knjiga iz 1117. godine takozvane Nove ere.
Opširnije: Imamo li mi kompas?
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: sreda, 08 mart 2017 18:56
-
Autor Draško Dragović

Obnovljeni tekst: Uglavnom sve što smo do sada lansirali, na ovaj ili onaj način je ostalo u heliocentričnom sistemu. Zato svaka čast izuzecima, a ovaj tekst je posvećen toj šačici hrabrih.
Opširnije: Spisak veštačkih objekata koji su napustili Sunčev sistem
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: utorak, 19 novembar 2024 14:12
-
Autor Astronomski magazin

Ovo je lista predmeta koje su Zemljani bacili ili meko spustili na Veneru – i zatim napustili jer su odslužili svoje. Na listi se ne nalaze manji predmeti kao što su padobrani ili toplotni štitovi.
Opširnije: Stvari sa Zemlje na Veneri
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: utorak, 17 oktobar 2023 12:12
-
Autor Astronomski magazin

Znate li koliko tona raznih stvari su Zemjani poslali na Veneru?
Opširnije: Stvari koje su Zemljani bacili na Mars
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: utorak, 10 oktobar 2023 17:12
-
Autor Aleksandar Zorkić

Znate li koliko tona raznih stvari su Zemjani poslali na Veneru?
Opširnije: Stvari koje su Zemljani bacili na Veneru
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: sreda, 13 april 2022 23:53
-
Autor Draško Dragović
Posle početnih uspeha, misije 'Apolla' sa posadama su postale rutinske i dosadne. Sve manje ljudi je pratilo lansiranja, a još manje tok i naučne rezultate. Ni misija 'Apolla 15' nije izašla iz tog šablona, iako je prva donela rover na Mesec a na zemlju donela 77 kg kamenja. Ipak, monotoniju su razbili novinari kada su provalili da su astronauti tajno prošvercovali 641 poštnsku koveratu u kosmos koje su hteli da privatno prodaju dileru iz Zapadne Nemačke. Svaki od astronauta je trebao da dobije oko 40.000 današnjih dolara. Izbio je skandal i nijedan od njih više nikad nije poleteo, bar ne u kosmos, a kasnije je otkriveno da su svi prethodni astronauti radili slično. Danas je samo jedan od članova posade 'Apolla 15' živ.
Opširnije: Najgore sletanje na Mesec