15.11.2022. 

 Napomene 

Nomenklatura Mesečevog reljefa podrazumeva označavanje reljefnih formi po morfološkim i drugim jedinstvenim karakteristikama tako da se one lako mogu locirati, opisati i o njima diskutovati. Nakon otkrića teleskopa astronomi počinju da daju imena površinskim (litosfernim) formama nebeskih objekata, posebno na Mesecu i Marsu. Za standardizaciju  nomenklature nebeskih tela zadužena je Međunarodna astronomska unija.

U vezi Mesečeve nomenklature treba reći da je ona latinizirana te tako reč planina na Mesecu ima latinsko ime mons, zaliv sinus, dolina vallis itd. Nazivi se koriste kao prefiks u imenu datog objekta.

Inače terminologija IAU je već pomalo zastarela, a definicije pojmova ponekad su nedovoljno precizne, čak i pogrešne. Ipak, dok se ne kreira nova, ova je i dalje u upotrebi.

Nazivi litosfernih reljefnih formi je ovde data prema Rečniku geografskih naziva Međunarodne astronomske unije. Izlinkovani nazivi vode na stranicu Međunarodne astronomske unije posvećene Mesecu. Brojevi u zagradama pored naziva označavaju ukupan broj imenovanih formi.


REČNIK                                                                 

GammaReiner

Albedo forma, mesto koje se od okoline razlikuje naglašenom refleksijom površine, i ne odnosi se na topografske karakteristike objekta.

Iako na Mesecu postoje brojna mesta koja se odlikuju bogatim albedo efektima u Mesečevoj nomenklaturi je ubeleženo samo jedno takvo mesto: Reiner Gamma.

catena

Lanac kratera. Smatra se da je većina Lunarnih lanaca nastalo u jednom događaju prilikom pada više udarnih tela na Mesec.

Eratosthenes

Krater, kružna depresija. Termin krater ima u Mesečevoj topografiji vrlo široko značenje. Pod njim se podrazumevaju sve prstenaste forme, a one su uglavnom kružnog oblika (sa brojnim izuzecima). Različitog su porekla i veoma različitih veličina. Najmanji krateri se mogu videti samo pod mikroskopom, dok u najveće može stati i čitava manja država jer im prečnik ide i do 300 kilometara. Kratera ispod  jednog metra u prečniku ima više miliona, a prečnika preko jednog kilometar oko trista hiljada i to na nama bližoj strani. Ukupno na Mesecu ih ima oko milion. 

Više o kraterima

Dorsum Buckland

Greben, žila. Grebeni su valovitii nabori širine 10 do 50 kilometara, dužine više stotina kilometara, a visine do oko 500 metara. Strane su im vrlo blage te se mogu uočiti samo pri kosim zracima Sunca, tj. kada im je terminator u blizini. Nastali su od talasa magme pri stvaranju mora. Ima ih jedino u morima. Položajem obično prate oble kužnih mora.

Fossatetrazzini

Duga, uska i plitka depresija.

Lacus

"Jezero"; mala ravnica (samo u nomenklaturi Meseca). Jasno je da na Mesecu tečne vode nema, ali da je ima ovo bi moglo da bude dobro dno nekog njegovog jzera.

LSNLast

Mesta u području sletanja misija Apola. Obično su u pitanju sasvim mali krateri.

mareImbrium

"More"; velika kuržna ravnica (samo u nomenklaturi Meseca). Isto kao i za jezera - nekada davno, pre teleskopa gledano sa Zemlje činilo se da na Mesecu postoje velika mora, čak i okean. Kasnije se ispostavilo da od tečne vode na Mesecu nama ni traga, ali naziv za velike ravnice se zadržao pa mi i danas te oblasti zovmo mora.

Više o morima Meseca

MontesApenninus

Planina, planinski venac. Nose imena po planinama na Zemlji što je u nomenklaturu uveo Hevlius, a kasnije podržao Ričoli, otac Mesečeve nomenklature.

OceanusProcellarum

"Okean", vrlo velika oblast sa tamnim dnom (samo u nomenklaturi Meseca). Pogledajte: Mora.

Palus
"Močvara"; mala ravnica (samo u nomenklaturi Meseca). Ponekad je ovu formu teški identifikovati jer se na gotovo isti način opisuje i sinus, tj. zaliv, ravnica.

Planitia

Niska zaravan.

promontorium

"Rt" (samo u nomenklaturi Meseca).

Rima Agatharichides

Brazda. Brazde su široke obično nekoliko kilometara, a pružaju se u dužinu i preko 100 km. Postoje samo u nomenklaturi Meseca.

RupesRecta

Rased. Rasedi se pružaju u dužinu i na preko 100 km. Visine su od 150 do 300 metara. Blago se izdižu od okoline pod uglom od desetak stepeni.

PlatoD

Topografska forma koja se oznakom povezuje sa obližnjom, dominantnijom formom. Npr. mali krateri u okolini većeg dobijaju njegovo ime + slvnu oznaku. Tako pored kratera Plato postoji više znatno manjih kratera sa oznakama Plato A, Plato B itd.

Sinus Iridum

Zaliv, mala ravnica. Opis ovih formi je zapravo isti i kao i za one pod nazivom Palus, tako da razlika nije uvek sasvim jasna.

VallisSchrodinger

Dolina. Doline su dugačka udubljenja u tlu, dno im je uglavnom ravno, a prostiru se i na preko 150 kilometara u dužinu. Dubina im je preko 1 km. 

 


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 3 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 3 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...