Galaksije

Nova galaksija dobila ime u čast studenata Srbije

SL3

Pre godinu dana, tim stručnjaka predvođen dr Donevskim otkrio je 17 dosad nepoznatih galaksija u dubokom svemiru. U želji da oda priznanje i pruži podršku mladim ljudima u Srbiji, dr Donevski je na društvenoj mreži X (pod korisničkim imenom @darkOenergy) objavio da je jednu od tih galaksija zvanično imenovao kao „SL3“, uz nedvosmislenu poruku i hesšteg #Studentisupobedili.

 

Opširnije: Nova galaksija dobila ime u čast studenata Srbije

Write comment (1 Comment)

Opservatorija Vera Rubin otkrila dva skrivena satelita Mlečnog puta

1280px Rubin Observatory and Its Target 20250825 213134

Opservatorija Vera C. Rubin predstavlja jedan od najnaprednijih astronomskih projekata u istoriji nauke. Smeštena na visokom planinskom vrhu Sero Pačon u Čileu, ova opservatorija plod je međunarodne saradnje i zajednička inicijativa Američke nacionalne naučne fondacije (NSF) i Kancelarije za nauku Ministarstva energetike SAD (DOE/SC). Operativno upravljanje i svakodnevni rad opservatorije povereni su ustanovama NSF NOIRLab i Nacionalnoj akceleratorskoj laboratoriji SLAC. Ustanova nosi ime u čast pionirske astronomkinje Vere Rubin, čija su posmatranja brzine rotacije galaksija pružila prve čvrste i uverljive dokaze o postojanju tamne materije.

 

Opširnije: Opservatorija Vera Rubin otkrila dva skrivena satelita Mlečnog puta

Write comment (0 Comments)

Prašina i voda u centru Mlečnog puta

IRS3a

Zvezda IRS 3, stara oko 72 miliona godina, mase oko šest puta veće od Sunca, na 0,55 svetlosnih godina od supermasivne crne rupe u centru naše galaksije, Strelca A* (Sgr A*) je blizu kraja svog života. U fazi ogromnog, hladnog i svetlog džina svojim jakim zvezdanim vetrovima odbacuje gas u svemir, stvarajući prošireni omotač. Jedan je  od najvažnijih izvora kosmičke prašine u ovom delu Mlečnog puta.

 

Opširnije: Prašina i voda u centru Mlečnog puta

Write comment (1 Comment)

Kosmički džin bez premca

IC1101Crop

Zamislite nepreglednost svemira u kojoj se čitavi zvezdani gradovi čine tek kao sitne svetleće tačke. U tom prostranstvu, astronomi se decenijama suočavaju sa fundamentalnim pitanjem: gde se zapravo završava jedna galaksija? Definisanje "ivice" ovih kosmičkih struktura predstavlja ogroman izazov, jer njihova bleda svetlost polako bledi i stapa se sa pozadinom, čineći ih gotovo nevidljivim za standardne instrumente.

 

Opširnije: Kosmički džin bez premca

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Duca said More
    Kako je nastala prva ćelija? Kako je... 2 dana ranije
  • Duca said More
    Ponegde se napreduje, recimo Amstrong i... 3 dana ranije
  • Miki said More
    Nakon Sapiens - Kratka istorija... 4 dana ranije
  • Petar said More
    Pre bi rekao proverenu, a ne staru... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Da jedna od glupljih stvari na ovoj... 4 dana ranije

Foto...