- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 04 januar 2021 17:43
-
Autor Draško Dragović
Pišući nedavno o kvaru jednog od računara na Nasinom roveru 'Curiosity', zainteresovao sam se za 'mozgove' sondi o kojima pišem već godinama. Neki od njih već decenijama rade u najekstremnijim uslovima, na niskim temperaturama, bombardovani kosmičkim zračenjem, oslanjajući se na sebe, svoj po pravilu skromni hardver i genijalnos tehničara na Zemlji, od kojih mnogi nisu bili ni rođeni kada je dotični računar projektovan.
- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: sreda, 23 decembar 2020 22:02
-
Autor Draško Dragović

Priča o džinovskoj raketi 'Nova' prava je zagonetka za istoričare osvajanja kosmosa. Može se reći da postoje dva potpuno različita 'Nova' programa. Prvi se pojavio krajem 50-ih i trajao je tokom ranih godina naredne decenije. Cilj ovog početnog programa 'Nova' bio je stvaranje dovoljno snažne rakete za lansiranje lunarnog broda u diretnu uzletnu trajektoriju, to jest, bez ulaska u nisku Zemljinu orbitu. Bilo je mnogo 'Novih', ali među svim predlozima ističe se početni dizajn 'Saturna C-8' iz Nasinog Marshallovog Centra (MSFC) – pod rukovodstvom Wernhera von Brauna – dizajn koji detaljno možemo da vidimo u ovim infografikama koje je napravio G. de Chiara:
- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: utorak, 22 decembar 2020 21:16
-
Autor Dragan Tanaskoski

Buduća varijanta rakete Dugi marš 8 biće delimično ponovo upotrebljiva tako što će prvi stepen moći da vertikalno poleti i sleti, slično Falcon raketama koju proizvodi američka privatna transportna kompanija SpaceX.
- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 21 decembar 2020 00:02
-
Autor Draško Dragović
Nakon šest godina, 'Roskosmos' je lansirao drugu raketu 'Angara A5', najmoderniju i najtežu raketu dostupnu danas u Rusiji. 'Angara A5'/'Briz-M' uzletela je 14. decembra 2020. u 03:50 po našem s rampe broj 1 (PU-1) kosmodroma Pleseck. Cilj ove probne misije, krštene kao A5-2LM, bio je postavljanje tereta u geostacionarnu transfernu orbitu nakon četiri paljenja gornjeg stepena 'Briz-M'. Teret, nazvan IPM ili IPM-2, u teoriji je sličan onom koji je u prvij misiji 'Angara A5' postavila u orbitu 23. decembra 2014. Međutim, postoje glasine da je ovo lansiranje moglo da ponese i neki tajni vojni objekat u orbitu . Ovo je bilo 106. lansiranje u orbitu 2020. i 15. u Rusiji ove godine, što je neobično niska brojka (zemlja je lani izvela 20 orbitnih lansiranja). Bilo je to i treće lansiranje u porodici, računajući let 'Angara 1.2PP' u julu 2014. (ovde bi mogla da se dodaju i tri lansiranja južnokorejske rakete 'Naro 1'/KSLV-1, rakete bazirane na lakoj verziji 'Angare').
- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: subota, 19 decembar 2020 00:40
-
Autor Draško Dragović
Kad su u pitanju američki špijunski sateliti, svi prvo pomisle na KH-11 'Kennen / Crystal', ogromne kosmičke teleskope s ogledalima nalik Hubblovom usmerenim u Zemlju. Ali postoje i drugi špijunski sateliti koji su, iako ne toliko poznati, jednako važni ili važniji za obavještajne službe. Među njima su i 'Orioni', grupa satelita smeštenih u geostacionarnoj orbiti koja je sposobna da direktno presreće telefonske pozive ili razmenu podataka između WiFi mreža i vojnih sistema poput radara ili projektila. Možete li da zamislite da sve to možete da napravite s udaljenosti od 36.000 km s točnošću od stotinjak metara? To bi trebali da rade 'Orioni'. Da biste mogli da hvatate ove signale na tako velikoj udaljenosti potrebna vam je velika antena, toliko ogromna da se u svemir može preneti samo presavijana. Uprkos tome, govorimo o velikom satelitu koji zahteva tešku raketu, kao što je slučaj s ULA-inom 'Delta IV Heavy'.
- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: četvrtak, 17 decembar 2020 23:06
-
Autor Draško Dragović
Kad govorimo o neuspehu Sovjeta u Trci za Mesec sa ljudskom posadom, neizbežno se setimo velike rakete N-1 i konstrukcijskog biroa OKB-1 Sergeja Koroljova. Međutim, N-1 nije bila jedina sovjetska raketa smišljena za put na Mesec. Njen najpoznatiji konkurent jeste bila UR-700 Vladimira Čelomeja, ali ne smemo da zaboravimo da je postojao i treći akter u lunarnoj drami. Govorimo o R-56, još jednoj sovjetskoj lunarnoj raketi.