Predavanje: Vreme budućnosti
- Detalji
- Kategorija: Događaji
- Autor Aleksandar Zorkić

Zanimljive informacija o predavanju prof. Filipovića koje smo najavili pre desetak dana.
Opširnije: Predavanje: Vreme budućnosti
Write comment (0 Comments)
Zanimljive informacija o predavanju prof. Filipovića koje smo najavili pre desetak dana.
Opširnije: Predavanje: Vreme budućnosti
Write comment (0 Comments)
Astronomsko društvo “Sirijus” obavještava sve zainteresovane građane da do 20. februara traju prijave u Školu astronomije. Škola će trajati od 4. marta do 8. aprila. Prijave treba poslati na e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Write comment (0 Comments)

Devastatori noćnog neba u deliriju neznanja i bezobrazluka
Opširnije: Nestaje nam temeljni postulat života na Zemlji
Write comment (0 Comments)
Svi imamo taj san. Verovatno ga imate i vi dok stojite u beskonačnom redu na aerodromu, izuvate cipele i vadite laptop, ili dok satima sedite zaglavljeni u saobraćajnom špicu dok kiša dobuje po krovu. U tom trenutku, misao je neizbežna: „Zar ne bi bilo divno da samo pritisnem dugme i – puf – stvorim se u Parizu?“
Opširnije: Zašto vas teleportacija zapravo ubija
Write comment (7 Comments)
Mogućnost da se svemir „širi brzinom većom od brzine svetlosti“ primećena je odavno. Ali privukla je pažnju tek sa otkrićem teorijskog scenarija takozvane inflacione kosmologije a još više posmatračkim otkrićem ubrzanog širenja svemira u sadašnje i skorašnje vreme. Opisaćemo ovde o čemu se radi i zašto se ova mogućnost ne sukobljava sa dobro poznatim relativističkim zakonom da nije moguće ni dostići a kamoli preći brzinu svetlosti.
Opširnije: Kako je moguće da brzina širenja svemira bude veća od brzine svetlosti i šta to znači?
Write comment (3 Comments)
Zamislite naš solarni sistem: Merkur, Venera, Zemlja i Mars, čvrsti i stenoviti, nalaze se najbliže Suncu. Dalje, u hladnijim i mračnijim predelima, krstare gasni džinovi poput Jupitera i Saturna. Decenijama je ova arhitektura bila zlatni standard astrofizike. Tradicionalna teorija formiranja planeta objašnjava da snažno zračenje mlade zvezde "oduvava" lake gasove iz unutrašnjih delova sistema, ostavljajući iza sebe samo ogoljena, čvrsta stenovita jezgra od kojih nastaju stenovite planete. Gasni džinovi, s druge strane, nastaju tamo gde je dovoljno hladno da privuku i zadrže masivne gasne omotače.
Opširnije: Zašto je novootkriveni solarni sistem uzdrmao ono što znamo o planetama
Write comment (0 Comments)
Više od tri decenije astronomskih posmatranja je pokazalo da se u centru naše Galaksije nalazi masivni, kompaktan objekat, nazvan Sgr A*, sa masom od oko 4,6 miliona masa Sunca, koji je interpretiran kao crna rupa. Ovaj zaključak sledi prevashodno iz merenja kretanja zvezda bliskih centru naše Galaksije. Za ovaj projekat astronomi Andrea Gez i Ričard Genzel su podelili jednu polovinu Nobelove nagradu za 2020. godinu.
Write comment (0 Comments)

Spustite dlan na svoj laptop dok radite. Osećate li tu toplotu? Većina vas će reći: „To je samo struja koja prolazi kroz procesor“ ili „To je otpor u kolima“. Ali dozvolite mi da vam postavim pitanje koje na prvi pogled zvuči blesavo: Da li je informacija — vaša fotografija, niz nula i jedinica, ili čak vaša misao — samo apstraktna ideja, ili ona ima stvarnu, fizičku težinu?
Opširnije: Informacija je fizička materija
Write comment (1 Comment)
Dok satelitske konstelacije obećavaju globalnu povezanost i ekonomski prosperitet, astronomi upozoravaju na svetlosne tragove koji kvare snimke i radio interferenciju koja ometa najosetljivije instrumente.
Opširnije: Zašto je vreme da astronomija napusti Zemlju
Write comment (1 Comment)
Ovaj tekst analizira upozorenja futuriste Juvala Noe Hararija o moći veštačke inteligencije da preuzme kontrolu nad ljudskom kulturom, religijom i zakonom. Autor teksta kritikuje Hararijevu pretpostavku da su ljudi zapravo biološki algoritmi čiji se umovi mogu svesti na funkcije slične računarskim. Naglašava se suštinska razlika između brzine obrade podataka i istinske ljudske kreativnosti, koju mašine ne mogu posedovati. Dok tehnofuturisti veruju u digitalnu nadmoć, ovaj članak tvrdi da veštačkoj inteligenciji nedostaju životno iskustvo i mudrost neophodni za duboko razumevanje sveta. Zaključno, tekst brani ideju o ljudskoj izuzetnosti, tvrdeći da se duhovna i stvaralačka priroda čoveka ne može zameniti tehnološkim procesima.
Opširnije: Da li smo samo algoritmi? Vizija Juvala Noe Hararija i granice AI
Write comment (1 Comment)