Priče o udarima koji su menjali tok života na Zemlji nisu samo deo naučne fantastike, već i naše daleke prošlosti. Zato svako novo otkriće potencijalno opasnog asteroida privlači pažnju i naučnika i javnosti.
Kako je moguće da smo toliko dugo imali pogrešnu predstavu o najvećoj planeti Sunčevog sistema? Odgovor leži u novim saznanjima istraživača sa Weizmann instituta za nauku, koji su uz pomoć najsavremenije tehnologije otkrili da je Jupiter zapravo "mršaviji" nego što su nas učili.
Povratak na Mesec nije jedan veliki skok, već složen niz hiljada pedantno planiranih, a ipak iznenađujuće krhkih koraka. Svaki test, svako odlaganje zbog vremenskih prilika i svaka logistička odluka deo su ogromne slagalice koju NASA mora da reši.
Februar 2026. godine pružiće nam jedinstvenu priliku da svedočimo nekim od najređih i najspektakularnijih nebeskih događaja. Ovog meseca, kosmos nam priređuje pravi spektakl, daleko iznad uobičajenih pojava.
Dozvolite da vam postavim jedno prilično neprijatno pitanje. Upravo u ovom trenutku, pre tačno 200 godina, na svetu je postojala osoba koja je bila apsolutno najslavnija na planeti. Svi su znali njeno ime. Kraljevi su joj se klanjali, pesnici su pisali ode o njenoj veličini, a deca su o njoj učila u školama kao o nekom ko je promenio tok istorije
Kolaboracija LIGO–Virgo–KAGRA je objavila novi, precizniji test Ajnštajnove opšte teorije relativnosti koristeći do sada najjasniji zabeleženi signal gravitacionog talasa, GW250114. U svim sprovedenim testovima, posmatranja su u potpunosti saglasna sa teorijskim predviđanjima.