Što dublje prodiremo u prostranstva svemira, to bliže prilazimo samom početku vremena. Ova potraga za "kosmičkom zorom" — periodom kada su prve zvezde i galaksije počele da razbijaju tamu ranog univerzuma — dobila je svoj najznačajniji preokret do sada.
Pre tačno jednog veka, u jeku kvantne revolucije 1926. godine, austrijski fizičar Ervin Šredinger podneo je na objavljivanje rukopis koji će iz korena promeniti naučnu koncepciju stvarnosti. Njegov centralni deo bila je naizgled jednostavna jednačina, koja je ubrzo postala najvažniji prozor čovečanstva u subatomski svet. Iako je prošlo stotinu godina, Šredingerova jednačina i dalje predstavlja temelj moderne fizike, objašnjavajući kako kvantni objekti interaguju sa svojom okolinom sa neverovatnom preciznošću.
Svi mi, izuzimajući fizičare (i astronome), o najvažnijim, osnovnim, esencijalnim itd. stvarima često ne znamo ništa. Ili smo samo nešto načuli o njima. Temeljne stvari ne primećujemo, nismo ih svesni iako sve, bukvalno baš sve od njih zavisi i bez njih ne možemo. Istovremeno pažnju posvećujemo potpuno nebitnim stvarima, stvarima od kojih u suštini baš ništa ne zavisi i koje ćemo ionako već prekosutra zaboraviti: recimo, da je Kanje Vest rekao…. pa sad šta god da je rekao, eto već sam zaboravio šta.
Priče o udarima koji su menjali tok života na Zemlji nisu samo deo naučne fantastike, već i naše daleke prošlosti. Zato svako novo otkriće potencijalno opasnog asteroida privlači pažnju i naučnika i javnosti.
Kako je moguće da smo toliko dugo imali pogrešnu predstavu o najvećoj planeti Sunčevog sistema? Odgovor leži u novim saznanjima istraživača sa Weizmann instituta za nauku, koji su uz pomoć najsavremenije tehnologije otkrili da je Jupiter zapravo "mršaviji" nego što su nas učili.
Povratak na Mesec nije jedan veliki skok, već složen niz hiljada pedantno planiranih, a ipak iznenađujuće krhkih koraka. Svaki test, svako odlaganje zbog vremenskih prilika i svaka logistička odluka deo su ogromne slagalice koju NASA mora da reši.
Februar 2026. godine pružiće nam jedinstvenu priliku da svedočimo nekim od najređih i najspektakularnijih nebeskih događaja. Ovog meseca, kosmos nam priređuje pravi spektakl, daleko iznad uobičajenih pojava.
Dozvolite da vam postavim jedno prilično neprijatno pitanje. Upravo u ovom trenutku, pre tačno 200 godina, na svetu je postojala osoba koja je bila apsolutno najslavnija na planeti. Svi su znali njeno ime. Kraljevi su joj se klanjali, pesnici su pisali ode o njenoj veličini, a deca su o njoj učila u školama kao o nekom ko je promenio tok istorije