Svemir nije prazan. Živimo u proširenoj atmosferi aktivne zvezde koja neprestano emituje energiju i čestice u obliku Sunčevog vetra i kroz Sunčev sistem prenosi, menja i širi svoje magnetno polje. Ta dinamična atmosfera okružuje Sunce, Zemlju i druge planete i proteže se daleko kroz Sunčev sistem.
Pre otprilike 4,5 milijardi godina, rani Sunčev sistem bio je poprište ekstremnih kosmičkih događaja koji su trajno oblikovali arhitekturu unutrašnjih planeta. Prema opšteprihvaćenoj teoriji, mlada Zemlja (proto-Zemlja) pretrpela je katastrofalan sudar sa protoplanetom veličine Marsa, poznatom kao Teja (Theia). Dok su decenijama dominantni modeli sugerisali da je naš prirodni satelit polako akretirao iz prstena krhotina tokom dugog vremenskog perioda, nove kompjuterske simulacije ukazuju na radikalno drugačiju hronologiju. Rezultati sugerišu da je formiranje stabilnog, celovitog tela moglo nastupiti unutar ekstremno kratkog hronološkog okvira – u roku od svega pet sati nakon inicijalnog udara.
Prekjuče sam testirao solarnu foliju i dobio mnogo oštriju sliku Sunca nego sa staklenim filterom koji sam koristio u Botošu ove godine pri pomračenju Sunca.
Ajnštajnu nauka nije bila samo sredstvo za otkrivanje činjenica o svetu, ona je pre svega način na koji čovek razvija sebe. Vrednost nije samo u onome što ćemo saznati, već u samom naporu da razumemo.
Ovog vikenda u Pulskoj Areni održala se izvjesna manifestacija borilačkih vještina. Organizatori su se potrudili da pod svjetla reflektora dovedu svoje izvođače i pripadajuću im publiku. Amfiteatri su u Rimsko doba dijelom služili i za ondašnja slična događanja. Iako volimo reći kako smo danas civilizirano, demokratsko, društveno-sociološki i znanstveno-tehnološki napredno društvo, niša iskonskih poriva, borbe za goli život (danas bespotrebne), još su uvijek tu negdje među pojedincima oko nas. Ostavimo potpuno na stranu sukus aktualne priče – sjetimo se mudre misli koja kazuje kako je ljepota u očima promatrača.
Najnovija istraživanja, objavljena u prestižnom časopisu Astronomy & Astrophysics, pokazuju da je naš galaktički dom znatno prostraniji nego što smo verovali.
Astronomska zajednica obeležila je istorijski trenutak na opservatoriji Paranal u Čileu: instrument MOONS (Multi-Object Optical and Near-infrared Spectrograph) zvanično je postigao „Prvo svetlo“ (First Light). Ovaj termin označava trenutak kada instrument prvi put uspešno usmeri svoj pogled ka zvezdama, a za MOONS on predstavlja krunu više od deset godina međunarodne saradnje između britanskog centra UK ATC (UK Astronomy Technology Centre), Univerziteta u Kembridžu i Evropske južne opservatorije (ESO). Postavljen na jedan od 8-metarskih teleskopa Veoma velikog teleskopa (VLT), MOONS je dizajniran da postane moćna mašina za mapiranje miliona zvezda i galaksija, pružajući nam neviđen uvid u evoluciju svemira.