- Detalji
-
Kategorija: Zemlja
-
Datum kreiranja: sreda, 13 jul 2016 22:18
-
Autor Aleksandar Zorkić

Što je znanje o Zemlji bilo veće to je više nedostajao odgovor na pitanje koliko je ona stara. Traganje za tim odgovorom trajalo je nekoliko vekova i kako je vreme prolazilo tako je pitanje starosti Zemlje sve više iritiralo naučnike, jer ni jedan od ponuđenih odgovora nije bio dovoljno pouzdan i ubedljiv. A odgovora je bilo.
Opširnije: Koliko je stara Zemlja?
- Detalji
-
Kategorija: Zemlja
-
Datum kreiranja: subota, 05 februar 2022 00:03
-
Autor Čedomir Stanković
Primećena je aktivnost vulkanske kaldere Anak Krakatau na Indoneziji 3. februara 2022. godine u 16:15 po lokalnom vremenu.
Opširnije: Tutnji vulkan Anak Krakatau
- Detalji
-
Kategorija: Zemlja
-
Datum kreiranja: nedelja, 16 januar 2022 01:18
-
Autor Danijel Reponj

U subotu, 15. siječnja 2022. godine u 5:10 sati dogodila se erupcija podvodnog vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, smještenog 65 kilometara sjeverno od Nuku’alofe, u vodama otočja Tonga. U vremenu od 15 sati koliko mu je trebalo da dođe do 17.000 kilometara udaljene meteorološke postaje zvjezdarnice Apollo, bio je još uvijek dovoljno jak da ga se zabilježi.
Opširnije: Udarni val vulkana stigao do zvjezdarnice Apollo
- Detalji
-
Kategorija: Zemlja
-
Datum kreiranja: nedelja, 16 januar 2022 00:48
-
Autor Marino Tumpić

Prizori strahopoštovanja kod Tonge snimljeni iz svemira
Opširnije: Podvodna vulkanska erupcija
- Detalji
-
Kategorija: Zemlja
-
Datum kreiranja: sreda, 08 decembar 2021 18:40
-
Autor Dragan Tanaskoski

Iako je kopnena površina Zemlje detaljno mapirana, najveći deo zemljine površne čine okeani. Površina pod vodom nije dobro mapirana i istražena kao površina Meseca. Simulacija koju su napravili Japanska aerokosmička istraživačka agencija (Japan Aerospace Exploration Agency, JAXA) i NASA dočarava nam kakvi se predeli kriju u dubinama.
Opširnije: Simulacija isušivanja Zemljanih okeana
- Detalji
-
Kategorija: Zemlja
-
Datum kreiranja: četvrtak, 14 januar 2021 22:21
-
Autor Draško Dragović

Pišući nedavno o vojnim satelitima a ranije i o 'običnim', susreo sam se sa zanimljivom temom koja se ticala njihove navigacije, naročito preciznog određivanje visine njihovog leta. Kako vojni GPS (da, postoji vojni segment mreže, makar deset puta precizniji) uspeva da tako precizno izmeri visinu? U odnosu na šta meri? Da li uzima u obzir gravitacione anomalije, plime i oseke, kretanje geoloških ploča i sl.? Ključna reč u priči je – geoid. Šta je to?
Opširnije: Šta je to geoid?