Sateliti

Zašto dalja strana Meseca nema 'mora'?

1Još od kako je sovjetska sonda 'Луна 3' 1959. godine prvi put snimila drugu stranu Meseca, ovo je jedna od velikih enigmi koju krije naš satelit. Zašto lunarna hemisfera koja je dalja od Zemlje nema karakteristične tamne fleke na vidljivoj strani, poznatije kao mora? Nakon mnogo godina proučavanja poznat je odgovor: Mesečeva kora s druge strane je mnogo deblja i, budući da su mora na vidljivoj strani nastala delovanjem bazaltne lave koja je ispunjavala udarne basene, lava nikada nije mogla da stigne do površine na drugoj hemisferi. U redu, ali ovaj odgovor je nedovoljan, jer ne pojašnjava zašto bi Mesečeva kora bila deblja s druge strane.

 

Opširnije: Zašto dalja strana Meseca nema 'mora'?

Write comment (0 Comments)

Koliko ima svetlosti na površini Titana?

2

Moj prethodni text je bio o morima na Titanu i palo mi je na pamet kako li se tamo vidi na površini? Da li bi moglo da se recimo čita? Sunce je jako daleko tako da Titan dobija samo 1% količine svetlosti koja stiže do Zemlje. Pre nego što stigne do površine, oko 90% te svetlosti biva apsorbovano od strane guste atmosfere, tako da samo 0,1% naše svetlosti stigne do površine. Ono što poboljšava situaciju jeste da je džinovski Saturn preko 11 puta veći na nebu nego nama naš Mesec. I on sija na nebu. Da?

 

Opširnije: Koliko ima svetlosti na površini Titana?

Write comment (2 Comments)

Merenje dubine mora Kraken na Titanu

5

Pored Zemlje, znamo samo za još jedan svet s morima i jezerima na svojoj površini. Očito da govorimo o Titanu, najvećem Saturnovom mesecu. Među stotinama jezera i mora, na ovom fascinantnom satelitu se ističe Kraken Mare, najveća masu tečnog metana na Titanu. Pokrivajući područje od pola miliona kvadratnih kilometara – područje veličine dve Jugoslavije – Kraken je veliko metansko jezero smešteno na severnom polu ovog satelita. Ali koja je njegova dubina? Ova dimenzija je ključna za izračunavanje zapremine tečnosti u moru Kraken i drugim jezerima na Titanu, te nam, prema tome, omogućuje razlikovanje različitih modela njihovog nastanka i procenu kakva će biti njihova budućnost. A kako merimo ovu dubinu? Za to imamo na raspolaganju radarske podatke koje je sonda 'Cassini' prikupila između 2004. i 2017. Tokom tih 13 godina sonda je 127 puta nadletala mesec, što nam je omogućilo mapiranje površine pomoću sintetskog radara.

 

Opširnije: Merenje dubine mora Kraken na Titanu

Write comment (5 Comments)

Potkategorije

MESEC
Broj članaka:
3

Komentari

  • Tristan Hübsch said More
    Hablova tenzija i dalje opstoji, a... 8 sati ranije
  • Zeljko Ivezic said More
    Umjesto dugackih ekspozicija, Rubin/LSST... 2 dana ranije
  • Slavko said More
    Rubin teleskop snima sa ekspozicijom od... 5 dana ranije
  • Siniša said More
    Dragane, hvala Vam, za teserakt. Mada,... 6 dana ranije
  • Baki said More
    Tačno 21. oktobara 2023. sam čitao da... Pre 1 nedelje

Foto...