Mars je čudo! Iako je u komšiluku, to je potpuno jedan stran svet, pun tajni i čuda. Baš mi je žao što nema filmova snimljenih tokom vožnji rovera, gde se kao iz nekih putničkih kola prati promicanje stena, kratera i planina...

1

Ko ne zna šta gleda, ne može da shvati da li je ovo slika nekih bakterija ili protozoa pod mikroskopom, neka biljka, odlivak, šta li... Najmanji broj ljudi bi pogodio da je ovo – Mars! Njegove peščane dine.

Svrha ovog opažanja, izvedenog supermoćnom kamerom HiRISE orbitera MRO je slikanje dina na kojima su se u prethodne zim na Marsu (2013.) formirale značajne jaruge.

Te su detalji verovatno nastali usled odmrzavanja ugljenikovog dioksida ili težine koja je dovela do sleganja površine.

Jaruge na ovoj lokaciji su posebno velike, što je intrigantno, što opet sugeriše da je potrebno da se ovo nalazište nadzire kako bi se videlo mogu li se uočiti faze formiranja jaruga ili detalji aktivnosti.

2

Aj' sad provali šta je ovo. Ne pomaže ni mašta. A ustvari ove relativno tamne pruge na padinama česte su na strmim padinama Marsa pokrivenim prašinom. Kad se snime pod jakim Sunčevim svetlom, izgledaju samo kao tamna mrlja bez topografskog reljefa.

Međutim, kada se slika napravi sa Suncem nisko na nebu (i u visokoj rezoluciji), možemo jasno da vidimo topografski potpis. Površinski materijal je uklonjen sa gornjih padina i nataložen u slojevima, kako se i očekuje od klizišta (takođe se nazivaju 'mass movment').

3

Mars ima golemo more peščanih dina u području velike geografske širine koje okružuje njegovu severnu polarnu kapu, poznatu kao Severni polarni erg. Ove dine se sastoje od zrna bazaltnog i gipsanog peska.

U nekim regijama severnog polarnog erga gde je količina peska ograničena, dine poprimaju izduženi oblik polumeseca. Ledeno tlo na kojem se nalaze dine ima nepravilne poligonalne oblike. U ostalim područjima s obiljem peska, dine su neprekidne.

Slika je manja od 1 km od vrha do dna i 320 km iznad površine. Sever je desno. Za pune slike, uključujući skale, posjetite vezu izvora.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...