Ovako otprilike izgleda Saturn danas gledano sa Zemlje. On je u opoziciji što znači da se, posmatrano sa naše planete, nalazi suprotno od Sunca. To je odličan period za posmatranje jer objekat u opoziciji izlazi na noćnom nebu u sumrak, kulminira oko ponoći, a zalazi sa zorom.
Kada na Zemlji zapušu vrtložni vjetrovi ljudi i materijalna dobra nađu se u opasnosti. Sve što možemo napraviti je sačekati nekoliko sati ili dana da ciklona prođe. No što kada snažno vrtložno strujanje traje godinama?
Na milijardu i po kilometara od Zemlje Kasini, Nasin orbiter, osmatra Saturn njegove prstenove i veliku porodicu satelitai. Do sada je snimio na hiljade fotografija. Ovo je samo neznatan izbor od tog blaga.
Svemirska misija „Cassini-Huygens“ plod je zajedničkih napora američke NASA, evropske ESAi talijanske ASI. Započeta je još 1997. godine. Misija je do sada koštala oko \(3,26 milijardi, uključujući \)1,4 mld. za pripreme pre lansiranja, \(705 mil. za vođenje operacije, \)422 mil. za lansiranje i 54 mil. za praćenje letilice. SAD je dala 80%, Evropa 15%, a Italijani 5% tih dolara.
Prve naznake da se nešto dogodilo sa Saturnovim prstenovima stigle su 2006. sa Nasine svemirske sonde „Cassini", koja je napravila slike najbližeg prstena, tanke, zaleđene trake pod imenom D prsten. „Cassini" je u njemu otkrio naizmenične svetle i tamne trake, što govori da prsten nije savršeno ravan, već talasast, sa amplitudana visokim oko jednog kilometra.
Danas 04. septembra, dragulj noćnog neba, planeta Saturn prema zakonitostima nebeske mehanike prividno ostaje bez svoje prepoznatljive osobnosti - prstenova!
Koliko mogu da nađem na netu, poslednji telemetrijski izveštaj o svemirskoj sondi „Cassini" potiče od 21. aprila. Ova letilica, koja je još 1. jula 2004. prošla kroz procep između dva Saturnova prstena i ušla u orbitu oko planete, i dan-danas je u odličnom stanju a svi podsistemi rade „kao novi". Kojom brzinom leti i gde se trenutno nalazi možeš da pogledaš na stranici „Present position": http://saturn.jpl.nasa.gov/operations/present-position.cfm.
Zbog nagiba Saturna koji se vremenom mijenja (baš kao i nagib Zemljine osi) svakih 14 do 15 godina s Zemlje gledamo u samu ravan njegovih prstenova. Kako su oni veoma tanki, svega nekoliko desetaka kilometara – prividno isčezavaju za opažače s Zemlje. Ove se godine upravo to događa.