Danas 04. septembra, dragulj noćnog neba, planeta Saturn prema zakonitostima nebeske mehanike prividno ostaje bez svoje prepoznatljive osobnosti - prstenova!

U stvarnosti, Saturnovi prstenovi i nadalje se nalaze oko ovog plinovitog diva, no tijekom današnjeg dana položaj Saturnovih prstenova naspram Zemlje postaje u cijelosti poravnat. Rezultat toga je prividni nestanak prstenova za opažače s Zemlje.

Saturnova os nagiba planete se baš poput Zemljine, ali i ostalih planeta tijekom svog ophoda oko Sunca pomalo «njiše». Usporedimo li to «njihanje» s našom planetom možemo reći da se ciklički na Satunovim hemisferama izmjenjuju razdoblja ljeta i zime. Na Saturnu svakih se 15 godina prstenovi nađu u ravnini prema Zemlji i postaju «nevidljivi». Debljina prstenova je svega nekoliko desetaka km, premda se protežu stotinama tisuća kilometara u širinu..

U ovom trenutku Saturn se nalazi svega 11° od Sunca te je u veoma nepovoljnom položaju za opažanje, no njihanje Saturnove osi je spor proces. Kasnije tijekom jeseni Saturn će se polako udaljavati od Sunca i biti u sve boljem položaju tijekom ranih jutarnjih sati za astronome koji sada imaju priliku istraživati problematiku njegovih prirodnih satelita. Nakon desetljeća i pol nanovo ćemo s Zemlje moći vidjeti južni Saturnov pol. Trenutačno je dokazano kako ova planeta ima preko 60 satelita, s time da se za njih još dvjestotinjak moraju izvesti dodatna mjerenja kako bi se pouzdano identificirali. Od svih jedino je Titan vidljiv u manjim teleskopima (pa čak i dalekozorima!). Ostali su premali i pretamni, osim za veće astronomske instrumente.

Nagib Saturnovih prstenova od 2004-2009.

Donosimo kompozitnu fotografiju nagiba Saturnovih prstenova koja zorno pokazuje mehanizam njihova isčezavanja a za čiji je konačni izgled bilo potrebno čak pet godina!

Saturn je šesta po redu planeta od Sunca i poznata je od davnina. Otkrićem i upotrebom teleskopa te u suvremeno doba istraživanjima pomoću robotičkih letjelica veliki plinoviti planet pomalo nam otkriva svoje mnogobrojne tajne. Jedna od ključnih astronautičkih misija u narednim desetlljećima svakako će biti i ona prema Titanu, svijetu koji pomalo nalikuje na našu planetu u ranim trenutcima stvaranja života na njoj. Zasad, robotička letjelica Cassini ostaje naša jedina izvidnica na mjestu događanja u zagonetnom Saturnovom sustavu..