Šta su ti mediji – očas posla su u stanju da kreiraju vest prema potrebi. Vest je sama sebi cilj, a ne istina ili informacija. Tako je pre neku godinu za tzv. 'Dan zaljubljenih', glupost koji su isforsirali vlasnici lanaca robnih kuća, restorana i cvećara u Americi, objavljeno da je Nasin rover 'Curiosity' otkrio na Marsu – pazi sad ovo! – 'metalni cvet'! Džaba su naučnici demantovali – vest se otrgla i poput prerijskog požara prekrila planetu, tako da sam čak i ja na Novom Beogradu čuo za nju. O čenu se radi? Pročitaj pa ćeš videti...

mc1

Nekoliko godina pre toga, iako su Nasini stručnjaci 'priznali' da je parče plastike pronađeno u prvom uzorku Marsovog tla uzetom još s kraja 2012. zapravo deo otpao sa samog rovera, izgleda da je seme sumnje bilo posejano. Čak je i predstavnik JPL-a Guy Webster bio primoran da da izjavu da je pronađeni 'cvet' zapravo komadić stene a ne deo sa rovera, ali jok. Cvet ili ništa...

Evo kako je sve to izgledalo:

mc2 mc3 mc4

 

Zanimljivo nema sumnje, ali ništa 'tajanstveno'. Oblik stene je bio samo posledica erozije koju uzrokuju sitne čestice prašine nošene marsovskim vetrovima. Da, atmosfera na Marsu jeste jako retka, ali vetar ima puno strpljenja. Neprestano duvajući milionima i milionima godina, njegovi učinci mogu biti spektakularni. A uz to, ne zaboravimo da je atmosfera Marsa nabijena prašinom. Stalno. Vrh 'Marsovog cveta' je očigledno sačinjen od minerala koji je jači od ostatka stene, pa je stoga i izloženiji. Čitava regija Glenelg – i krater Galeuopšteno – u kome se nalazi 'Curiosity', izmenjeni su erozivnim delovanjem vetra tokom poslednjih milijardi godina. Pretpostavlja se da je čak i sama planina Aeolis koja dominira središtem kratera nastala erozijom vetra. U svakom slučaju, tokom Noachianske geološke ere – pre otprilike 4000 miliona godina – područje je bilo izloženo i erozivnoj ulozi vode, a zapravo se veruje da je dno kratera Gale u jednom ili više navrata predstavljalo jezero. Stene koje je 'Curiosity' proučavao prvobitno su nastale u prisustvu vode, pa otuda i postojao interes za ovaj deo kratera.

Dobro, ali šta je s metalnim sjajem 'cveta'? Materijal na vrhu je verovatno sačinjen od materijala sa sitnijim zrnom od ostatka stene. Tvrdi, sitnozrnasti minerali stvaraju stene sjajnih površina usled delovanja vetra i na Marsu i na Zemlji, na šta su geolozi već navikli. Uz pravilno osvetljenje, nastali sjaj može da se pogrešno protumači kao 'metalni' u prirodi.

mc5
Hrpa kamenja na Antarktiku izložena eroziji vetra, Unutrašnjost kamenja je crvene boje, ali spoljašnjost je sjajno siva usled erozije.

mc6
Šljunak iz Arena Valley sa Antarktika, star nekoliko miliona godina. Kamenje pokazuju karakterističan sjaj nastao erozijom vetra.

Ukratko, da, radi se o upečatljivoj formaciji, ali za naučnike misije to je bio samo jedan kamen više, ni više ni manje bitan od ostatka kamenja koji ga je okruživao. U čisto stenovitom pejzažu poput Marsovskog lako je pokrenuti maštu. Možda se nekima čitava ova stvar čini glupa, ali činjenica je da su mediji širom sveta stvorili popriličnu pomutnju sa sretnom kamenom. Toliko da je i sama NASA bila prisiljena da objavi saopštenje za javnost u vezi s tim i da negira da je reč o metalnom predmetu. Pretpostavljam da je relativni nedostatak 'spektakularnih' vesti sa Marsa imao neke veze s tim pitanjem. Istina je da je neizbježno da s vremena na vreme neko zanimljivo kamenje privuče pažnju javnosti (sećate se skandala koji je stvorio poznati 'čovečuljak' kojeg je svojevremeno otkrio rover 'Spirit'?). Nadajmo se da će 'Curiosity' uspeti da i dalje pobuđuje zanimanje publike zahvaljujući drugim manje senzacionalnim vestima. Sad će mu biti još teže jer mu stiže velika konkurencija...

mc7
Kamen koji je podsećao na malog Marsovca koji je pre desetak godina otkrio Nasin rover 'Spirit'.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • milena said More
    Mmm hvala, autoru, veliki zagrljaj :D 20 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Baš lepo,pozdrav svima,Boris! 3 dana ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Ne tražite egzaktan odgovor o starosti... 3 dana ranije
  • ato said More
    Mali ispravak: A 10% od brzine... 4 dana ranije
  • Siniša said More
    A mene zanima, kako s postojećom... 4 dana ranije

Foto...