- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 11 mart 2019 21:00
-
Autor Miša Bracić
Stiven Vajnberg, teorijski fizičar, i nobelovac, u svojoj knjizi Prva tri minuta, je još 1977. godine napisao da je „potreba praćenja istorije svemira sve do njenih početaka neodoljiva“. „Od početka moderne nauke u šesnaestom i sedamnaestom veku, fizičari i astronomi su se uvek iznova vraćali na problem porekla svemira.“
Opširnije: Šta nam elementarne čestice mogu reći o svemiru?
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: četvrtak, 28 februar 2019 19:41
-
Autor Milan Milošević

Samo negde daleko u prostor-vremenu, daleko od svih gravitacionih polja, tamo gde je prostorvreme potpuno ravno časovnici otkucavaju normalnim tempom.
Opširnije: Gravitacija i vreme
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: sreda, 30 januar 2019 13:56
-
Autor Astronomski magazin
Tela koja padaju pod dejstvom sile Zemljine teže kreću se vertikalno nadole. Sila teže ili gravitacija privlači tela ka Zemljinom jezgru. Tela, bez obzira na svoju masu i veličinu, koja su istovremeno puštena da vertikalno padaju nadole sa iste visine istovremeno udaraju u tlo. To je prvi dokazao Galileo Galilej kada je sa krivog tornja u Pizi pustio 2 kugle da slobodno padnu. Kugle su bile iste veličine, a različitih masa....
Opširnije: PROJEKAT: Bestežinsko stanje u liftu koji slobodno pada
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: sreda, 02 januar 2019 23:23
-
Autor Draško Dragović

Za većinu nas nije tajna da je univerzum ekstremno velik. To što mi možemo da vidimo ('poznati univerzum') ugrubo je procenjeno na prečnik od 93.000.000.000 svetlosnih godina. To je vrlo impresivan broj, posebno ako imamo u vidu da je to samo onaj deo koji za sada vidimo. Obzirom na tako ogromnu zapreminu kosmosa, svakako da je količina materije koja ga ispunjava jednako impresivna...
Opširnije: Koliko atoma ima u univerzumu?
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: nedelja, 30 decembar 2018 18:33
-
Autor Draško Dragović
Od kako računaju vreme, ljudska bića pokušavaju da shvate od čeka se sastoji kosmos i sve ono unutar njega. I dok su drevni žreci i filozofi zamišljali svet sastavljen od četiri ili pet elemenata – zemlje, vode, vazduha, vatre (i metala, odn. svesti) – u klasičnoj antici, filozofi su počeli da teoretišu da se sva materija sastoji zapravo od sićušnih, nevidljivih i nedeljivih atoma.
Opširnije: Koji su delovi atoma?
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: nedelja, 02 decembar 2018 19:35
-
Autor Draško Dragović
Još u septembru 2007. godine procurela je vest da kilogram koji služi kao etalon za sve druge kilograme na svetu, polako gubi na težini.
Opširnije: Ubijanje kilograma