Fizika

Gravitacioni manevri

g19
Još od vremena Keplera i Njutna astronomi znaju da objekat u gravitacionom polju masivnog centralnog tela sledi klasične trajektorije – elipse, parabole i hiperbole. Međutim, moderni kosmički putevi se često jako razlikuju od klasičnih. A ponekad je, zahvaljujući sofistikovanoj mašti navigatora, moguće pronaći nestandardna rešenja koja omogućavaju sprovođenje naizgled neostvarivih kosmičkih projekata...

Opširnije: Gravitacioni manevri

Write comment (0 Comments)

Erupcija u flaši

kk1Nа zgražavanje svih tamošnjih, guverner Švarceneger je pre koju godinu zabranio prodaju Coca–Cole(i sličnih gaziranih pića) u kalifornijskim školama, vrtićima, bolnicama, domovima zdravlja i sl. Razlog je što su tamošnja deca postala mali debelguzi trutovi, nesposobni za bilo koju fizičku aktivnost. (Čak se i vojska žalila.) Jedna konzerva Coca–Coleima 10 kašičica šećera, što je skoro 150 kalorija. To je sat vremena vožnje bicikla. Takođe kažu da ima skoro mitska svojstva vezana za čišćenja, zaptivanja, koroziju i sl. Ipak, ono što svako dete zna to je da je flašica najzanimljivija kada se promućka. Da li se ipak neko zapita šta se tom prilikom dešava unutra? Odgovor nije tako prost kao što izgleda.

Opširnije: Erupcija u flaši

Write comment (2 Comments)

Fotonika

xlightspectrum 300aaFotonika je nauka o svetlosti. Nastala je 1960. kada je Teodor Maiman otkrio lasere. To je tehnologija stvaranja, kontrolisanja i otkrivanja svetlosnih talasa i fotona-čestica svetlosti. Ona potpomaže tehnologiju svakodnevnog života; veze smart telefona i laptopova preko Interneta, medicinske instrumente, tehnologiju osvetljenja. Svetlosni talasi i fotoni nam omogućuju da istražujemo svemir i mikrostrukturu materije. Fotonika će u 21. veku značiti ono što je u 20. veku značila elektronika.

Opširnije: Fotonika

Write comment (0 Comments)

DEMOCRITOS: prototip evropskog nuklearnog kosmičkog reaktora

nr1

Korišćenje nuklearnih reaktora u kosmosu nije baš donelo plodove do sada. Između 1967. i 1988. Sovjetski Savez je poslao 33 reaktora u kosmos, 31 tipa 'Бук' (БЭС-5) i 2 tipa 'Топаз-2' (ТЭУ-5 'Тополь'), dok su Amerikanci lansirali samo jednu vrstu, SNAP-10A (System of Nuclear Auxiliary Power), 1965. godine. Međutim, decenijama se pokušavalo oživljavanje dizajna reaktora koji bi mogao da se koristi van orbite. Ti sistemi bi našli primenu u napajanju električnih pogonskih motora (jonskih, ili plazmenih) koji bi pokretali orbitne tegljače ili sonde ka spoljnjem delu solarnog sistema, pa čak i u snabdevanju baza na Mesecu ili Marsu.

Opširnije: DEMOCRITOS: prototip evropskog nuklearnog kosmičkog reaktora

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • adv.draganmiladinovi... said More
    Što je veća obala saznanja, to je... 10 sati ranije
  • Duca said More
    Mislim da nema svrhe praviti neko... 11 sati ranije
  • Siniša said More
    Na žalost, svi mi ljudi, imamo svoje... 16 sati ranije
  • Živko Teodosić said More
    Buditee otvoreni i direktni, gospodine... 2 dana ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Po meni Njutn je broj 1. jer je postavio... 2 dana ranije

Foto...