Fizika

Erupcija u flaši

kk1Nа zgražavanje svih tamošnjih, guverner Švarceneger je pre koju godinu zabranio prodaju Coca–Cole(i sličnih gaziranih pića) u kalifornijskim školama, vrtićima, bolnicama, domovima zdravlja i sl. Razlog je što su tamošnja deca postala mali debelguzi trutovi, nesposobni za bilo koju fizičku aktivnost. (Čak se i vojska žalila.) Jedna konzerva Coca–Coleima 10 kašičica šećera, što je skoro 150 kalorija. To je sat vremena vožnje bicikla. Takođe kažu da ima skoro mitska svojstva vezana za čišćenja, zaptivanja, koroziju i sl. Ipak, ono što svako dete zna to je da je flašica najzanimljivija kada se promućka. Da li se ipak neko zapita šta se tom prilikom dešava unutra? Odgovor nije tako prost kao što izgleda.

Opširnije: Erupcija u flaši

Write comment (2 Comments)

Fotonika

xlightspectrum 300aaFotonika je nauka o svetlosti. Nastala je 1960. kada je Teodor Maiman otkrio lasere. To je tehnologija stvaranja, kontrolisanja i otkrivanja svetlosnih talasa i fotona-čestica svetlosti. Ona potpomaže tehnologiju svakodnevnog života; veze smart telefona i laptopova preko Interneta, medicinske instrumente, tehnologiju osvetljenja. Svetlosni talasi i fotoni nam omogućuju da istražujemo svemir i mikrostrukturu materije. Fotonika će u 21. veku značiti ono što je u 20. veku značila elektronika.

Opširnije: Fotonika

Write comment (0 Comments)

DEMOCRITOS: prototip evropskog nuklearnog kosmičkog reaktora

nr1

Korišćenje nuklearnih reaktora u kosmosu nije baš donelo plodove do sada. Između 1967. i 1988. Sovjetski Savez je poslao 33 reaktora u kosmos, 31 tipa 'Бук' (БЭС-5) i 2 tipa 'Топаз-2' (ТЭУ-5 'Тополь'), dok su Amerikanci lansirali samo jednu vrstu, SNAP-10A (System of Nuclear Auxiliary Power), 1965. godine. Međutim, decenijama se pokušavalo oživljavanje dizajna reaktora koji bi mogao da se koristi van orbite. Ti sistemi bi našli primenu u napajanju električnih pogonskih motora (jonskih, ili plazmenih) koji bi pokretali orbitne tegljače ili sonde ka spoljnjem delu solarnog sistema, pa čak i u snabdevanju baza na Mesecu ili Marsu.

Opširnije: DEMOCRITOS: prototip evropskog nuklearnog kosmičkog reaktora

Write comment (0 Comments)

Najniža i najviša moguća temperatura

t1Naučnici su uspeli da dostignu izuzetno niske vrednosti temperature, gotovo da je to apsolutna nula. Brojčano iskazano, dostigli su sto piko Kelvina ili 10-10 Kelvina ali kao što je rečeno apsolutnu nulu nije moguće dostići na osnovu naših dosadašnjih saznanja. Istraživači su zapazili neke osobine materije koje se pojavljuju kada se približimo toj temperaturi kao što je super provodnost, na primer.

Opširnije: Najniža i najviša moguća temperatura

Write comment (0 Comments)

Kosmički zraci (part II)

kz4Kosmički zraci
(part II)

Možda je ovo trebalo da bude Part I, ali nema veze. Tema je (pre)velika i za više nastavaka, tako da nema nikakve štete. Po definiciji, kosmički zraci predstavljaju prirodno jonizujuće zračenje velike energije koji uglavnom potiču van solarnog sistema pa čak i naše galaksije. Kada ti zraci stignu do Zemlje, u sudaru sa našom atmosferom proizvode mlazove sekundarmih zračenja koji ponekada dospevAju i do površine. I pored svega što mi danas teoretišemo, njihovo poreklo je – misterija.

Opširnije: Kosmički zraci (part II)

Write comment (2 Comments)

Komentari

  • Siniša said More
    Crne rupe jesu nevidljive, ali samo zbog... 1 dan ranije
  • Milan Mijić k said More
    Objašnjenje postoji ali nije egzaktno,... 2 dana ranije
  • Boris said More
    Hm.....mogu samo reči....preglup sam,da... 2 dana ranije
  • Duca said More
    Postoji fizičko objašnjenje zašto sve... 4 dana ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor. „Svako novo otkriće... 4 dana ranije

Foto...