Astronomija

Šta se nalazi ispod Zemlje?

Zemlja

Za nas, na površini planete, "Dole" je pravac u kojem stvari padaju, smer u kojem nas vuče sila gravitacije – ka centru Zemlje. Ali kada se odmaknemo od naše planete i sagledamo širu sliku, koncepti "gore" i "dole" gube svoje uobičajeno značenje i ustupaju mesto daleko složenijoj i veličanstvenijoj stvarnosti.

 

Opširnije: Šta se nalazi ispod Zemlje?

Write comment (0 Comments)

Vera C. Rubin otkriva asteroide sa ultrabrzom rotacijom

Ultrabrzi

Kao deo događaja „Prvi pogled” opservatorije Vera C. Rubin, održanog u junu 2025. godine, posmatrano je na hiljade asteroida u Sunčevom sistemu. Među njima je oko 1900 objekata koji nikada ranije nisu bili registrovani. Posebnu pažnju privuklo je 19 asteroida sa ultrabrzom rotacijom, od kojih jedan, veći od 500 metara u prečniku, ima najbržu rotaciju ikada zabeleženu za asteroid te veličine.

 

Opširnije: Vera C. Rubin otkriva asteroide sa ultrabrzom rotacijom

Write comment (0 Comments)

Šta se to dešava oko obližnje zvezde?

 SsistemMB2C rop

Gledamo ono što se u našem solarnom sistemu dešavalo u prvih milijardu godina njegovog stvaranja. Planetezimali, asteroidi i komete su se sudarali i zasipali Zemlju, Mesec i druge unutrašnje planete. Svemirski teleskop Habl je snimio slične događaje u obližnjem sistemu oko zvezde Fomalhaut.

 

Opširnije: Šta se to dešava oko obližnje zvezde?

Write comment (0 Comments)

Da li je univerzum dizajniran?

041015 universo

Da li je univerzum dizajniran ili je slučajan splet okolnosti? Ovo fundamentalno pitanje, kako ga je formulisao fizičar Brajan Grin, proganja filozofe i teologe milenijumima, ali je u eri moderne fizike dobilo nov značaj. Da li postoje dokazi utkani u samo tkivo stvarnosti koji sugerišu da je kosmos stvoren sa namerom? Ovo pitanje spaja fiziku, filozofiju i teologiju na najdubljem nivou.

Opširnije: Da li je univerzum dizajniran?

Write comment (5 Comments)

Edvin Habl otkrićem standardne sveće otkriva veličinu Svemira

 HablCefeide 1

Edvin Habl je u noći 5/6. oktobra 1923. godine, otkrio promenljivu zvezdu M31-V1. Hukerovim teleskopom od 100 inča, u opservatoriji Maunt Vilson blizu Pasadene, u Kaliforniji je napravio seriju fotografskih ploča M31-V1. Prvo je mislio da je to nova, vrsta eksplodirajuće zvezde, ali se pokazalo da se intenzitet svetlosti zvezde menja, povećavao se, smanjivao i ponovo povećavao po predvidljivom obrascu. Na jednoj fotografskoj ploči je precrtao „N”, znak za novu i zamenio ga sa „VAR!“ znakom za cefeidu, promenljivu zvezdu.

 

Opširnije: Edvin Habl otkrićem standardne sveće otkriva veličinu Svemira

Write comment (2 Comments)

Mapiranje univerzuma, brže i sa istom preciznošću

MapriranjeCrop

Dve 'lepeze' koja odgovaraju dvema glavnim oblastima koje je DESI posmatrao, iznad i ispod ravni našeg Mlečnog puta. DESI je montiran na 4-metarskom teleskopu Nicholas U. Mayall Nacionalne naučne fondacije SAD u Nacionalnoj opservatoriji Kitt Peak (KPNO), programu NSF NOIRLab-a. DESI je napravio najveću 3D mapu našeg univerzuma do sada i koristi je za proučavanje tamne energije.

 

Opširnije: Mapiranje univerzuma, brže i sa istom preciznošću

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Bilo je ovde na Astronomiji više... 2 dana ranije
  • Fizičar said More
    Tu postoji interesantna razlika. Moguće... 3 dana ranije
  • Ego said More
    Ali, ako sada znamo, da se promena spina... 3 dana ranije
  • Fizičar said More
    Praktično, ne. Jer ako fizičar na... 3 dana ranije
  • marino1 said More
    hvala ti na prekrasnim fotografijama... 3 dana ranije

Foto...