Nepredvidljiva priroda koju treba respektirati

munja1

Budemo li imali sreće tijekom vikenda očekuje nas pokoja kap kiše praćena grmljavinom i munjama. I mi i naši daleki pretci nismo imuni na snažne zvukove koje stvaraju munje dok paraju nebom. Grmljavina (zvuk) nam je na prvu loptu čak i potentnija od same munje (svjetlost). Znanost je lijepo  objasnila kako su munje manifestacija pražnjenja razlike električnog potencijala u atmosferi a grmljavina zvukovna slika „pucanja“ zraka koji se nađe na pravcu protezanja munje. Bez munja nema grmljavine i obratno. Ponekad, naročito u večernjim i noćnim satima vidimo bljeskanje munja ali ne čujemo grmljavinu, to samo znači kako je nevrijeme daleko, pedesetak i više kilometara od nas. Svjetlost vidimo ali zvuk putem oslabi i nestane za naše uho.

Munja nikad ne udara u isto mjesto dvaput, tako otprilike glasi narodna mudrost. Krivo, munja itekako udara više puta u isto mjesto jer u ambijentu postoji pogodna situacija za taj proces! Udari munja u zgrade svakodnevna su pojava, gromobranske instalacije uspješno riješavaju zadnju crtu naše obrane te provode napon u zemlju, „prizemljuju i uzemljuju električno pražnjenje“.

Prethodno smo spomenuli svjetlost i zvuk. Svjetlost putuje brzinom od 300.000km/s, zvuk je znatno sporiji i na površini se rasprostire brzinom od 330-360m/s. Na našem podneblju pri višim temperaturama nešto brže a zimi, pri nižim temperaturama nešto sporije. Zahvaljujući tim podacima jednostavnim izračunom možemo za vrijeme grmljavinskog nevremena i sami, bez aplikacija, senzora i pomagala odrediti koliko su munje udaljene od nas, odnosno da li smo i u kakvoj opasnosti.

Pojavu munje (svjetla) vidimo trenutačno, zvuk će kasniti. Ukoliko od opažanja munje do pojave zvuka protekne primjerice tri sekunde znači da je munja udaljena jedan kilometar. Ukoliko je ta vremenska razlika šest sekundi, munja je udaljena dva kilometra. Ukoliko nakon bljeska ne stignemo  niti započeti brojanje sekundi, munja se nalazi neposredno oko nas, na manje od 100m udaljenosti. U tom slučaju nalazimo se u centru grmljavinskog nevremena. 

Dakle, od pojave svjetla (munje) počnite brojati sekunde, svaka sekunda znači više od 300m udaljenosti. Grmljavinsko nevrijeme nam čini nelagodu, znajte kako se ono na pojedinom području zadržava dvadesetak minuta. Kad počne „vatromet“, on neće trajati vječno niti cijelu noć, proći će. Možda će nakon pola sata ili sat pauze doći druga smjena, ali i ona neće potrajati više od dvadesetak minuta do pola sata. Provjerite to sljedeći puta kada nas zadesi grmljavinsko nevrijeme. Usput, brojanje i računanje bude i zabavna praktična znanost a i nelagoda će biti manja ako se ukućani uključe u računanje i komentiranje. Uostalom sve što je lijepo kratko traje ali i ružno prođe brzo ako si pomognemo, u ovom slučaju znanjem fizike i matematike. (Tko bi rekao da fizika ima veze sa našim svakodnevnim životom te da čak i povezana sa matematikom može biti zanimljiva, a zapravo se sve ovo temelji na kemiji!).

Temperatura same munje šest je puta viša od one na površini Sunca i iznosi 30.000°C! Trideset minuta nakon zadnje munje sigurni smo izaći na otvoreno, u tom se vremenu električni naboji izniveliraju te opasnosti  od grmljavinskog nevremena više nema.  U automobilu ste sigurni baš kao i u avionu, ima i ono nešto što se naziva Faradejev kavez ali o tome nekom drugom prilikom.

munja2

Šta bi se desilo da munja pogodi raketu 'Sojuz' tokom uzletanja? 


Dodaj komentar