Svi (uglavnom) znaju da temperatura kosmosa iznosi  2,73 K. Za to otkriće, Vilson i Penzijas su čak dobili i Nobelovu nagradu za fiziku 1978. godine. To je tek malo više od najniže moguće temperature, koja nigde u prirodi ne postoji, a kojoj se ljudi asimptotski približavaju u laboratorijama. Ali malo ljudi je sigurno da zna kolika je najveća, teorijski moguća temperatura.

Temperature 2

Probaću da odgovorim na to pitanje, ali da krenemo prvo od manje toplog, pa ćemo postepeno da dajemo gas.

Kao prvo, toplota je energija koju svaka materija ima u sebi, a koja nastaje kretanjem atoma i molekula. Temperatura je čovekov „pronalazak“, izmišljen zbog toga da bismo mogli da razgovaramo o tome koliko neka materija poseduje takve energije, i da bi smo to mogli da izrazimo numerički. Kada kažemo da nekom predmetu „podižemo temperaturu“, mi zapravo dodajemo toplotnu energiju njegovim atomima i molekulima i time ih teramo da se kreću brže. Krajnju granicu hlađenja i kretanja atoma postižemo kada tog kretanja uopšte i nema; tada kažemo da smo dosegli apsolutnu nulu. Odavde proističe da naše inicijalno pitanje zapravo glasi: Da li postoji granica u brzini kojom mogu da se kreću atomi i molekuli?

Ali mnogo pre no što stignemo do ikakvog ograničenja brzine, dogodiće se nekoliko stvari. Kao prvo, ako je materija bila čvrsta, otopiće se i postati tečna. Na još višoj temperaturi, tečnost će početi da ključa i pretvoriće se u paru ili gas – stanje u kome atomi ili molekuli slobodno jure okolo u svim pravcima. Kako temperatura postaje viša i viša, oni se kreću sve brže i brže. Na primer, molekuli azota u vazduhu u tvojoj rerni, koja je za pečenje torte (mljac, mljac) zagrejana na 180° C, kreću se prosečnom brzinom od 2.300 km/h. Čoveče, pa to je 2 Maha!

Ako je materija sačinjena od molekula (grozdova atoma slepljenih zajedno), oni će zahvaljujući ogromnoj energiji sudara biti rastureni na delove – slomljeni na sitnije deliće ili čak na pojedinačne atome. Drugim rečima, na dovoljno visokoj temperaturi, svako molekulsko jedinjenje će biti rastavljeno na sastavne delove.

Mogu li i pojedinačni atomi isto tako da budu slomljeni? Zapravo, da. Na dovoljno visokoj temperaturi, elektroni će svakako biti otrgnuti od atoma, stvarajući ključali, tečni pakao slobodnih elektrona i naelektrisanih subatomskih čestica, koji nazivamo plazmom. Ona se nalazi u unutrašnjosti zvezda, na temperaturama koje dosežu desetine miliona stepeni.

Još veća temperatura? Zašto da ne? Izgleda da nema ničega što može da nas spreči da još više zagrevamo elektrone i druge delove atoma u plazmi i nateramo ih da se kreću još brže, sem jedne stvari. To je glavno ograničenje brzine u vasioni: brzina svetlosti u vakuumu, koja iznosi 1,08 milijardi kilometara na sat.

Naš zet Albert Einstein nam je poručio da elektroni u plazmi – ili bilo koji drugi predmet – može da se približi brzini svetlosti, ali nikada ne može da je dosegne. Takođe nam je objasnio da što se čestice kreću brže i brže, one postaju teže i teže, tj. masivnije. Na primer, kada se elektroni kreću brzinom od 90 procenata brzine svetlosti, njihova masa se poveća 7 puta; pri 99,999 procenata brzine svetlosti, njihova masa postaje 223 puta veća od mase u mirovanju.

Na taj način, stigli smo do najviše temperature, preko koje bi čestice plazme dostigle brzinu svetlosti i postale beskonačno masivne. Teorijski, ta temperatura bi iznosila negde oko 140.000 .000.000.000.000.000.000.000.000.000 stepeni – Celzijusovih ili Kelvinovih, izaberi sam.

Kada čuješ ovog leta da ti neko kaže: „Uhhh bre! Pa dokle će ova vrućina ovako?“, seti se ovog teksta i objasni mu.

I kao što vidiš, nema mesta za brigu o globalnom zagrevanju! Ima još fore...

Temperature 1

Temperatura

O temperaturi

 

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...