Istorija

Stounhendž: Praistorijski kompjuter?

Stonehenge2007 07 30

Vekovima je usamljeni kameni krug na ravnici Solsberi u južnoj Engleskoj budio maštu istraživača, arheologa i pesnika. Tradicionalne teorije o Stonehenge-u decenijama su se kretale u okvirima duhovnog i ritualnog: od mesta za sećanje na mrtve i žrtvenog oltara, do kompleksnog religijskog centra. Međutim, avgust 1966. godine doneo je radikalni zaokret koji će zauvek promeniti način na koji posmatramo praistoriju. Gostujući u emisiji Chronicle na BBC-ju, Gerald Hawkins, profesor astronomije britanskog porekla koji je radio na Univerzitetu u Bostonu, izneo je teoriju koja je iznenadila tadašnju javnost. On je tvrdio da je rešio milenijumsku zagonetku: Stonehenge nije bio samo hram, već sofisticirani praistorijski uređaj za predviđanje pomračenja.

 

Opširnije: Stounhendž: Praistorijski kompjuter?

Write comment (0 Comments)

„Saturn“ je dostupan na mreži!

SaturnCrop

U starom Rimu simbol Nove godine bio je bog Janus koji jednim licem gleda u prošlost a drugim u budućnost. Ovog puta pogledaćemo u prošlost. Protekla godina obeležila je 90 godina od početka časopisa „Saturn“, ili kako je reklamiran, „prva jugoslovenska popularna i stručna revija za astronomiju, meteorologiju, geofiziku, i geodeziju.“ Koji je sada, zahvaljujući vrednim poštovaocima astronomije i tradicije, dostupan preko Interneta! Šta se događalo, o čemu se pisalo u to sada daleko vreme?

 

Opširnije: „Saturn“ je dostupan na mreži!

Write comment (3 Comments)

Ovih dana, pre 100 godina su začeti „Hablov zakon“ i „Hablova konstanta“

Hbl crop 

Edvin Habl (1889-1953) je došao na Mount Wilson 1919. otprilike u isto vreme kada su na 100-inčnom teleskopu, tada najvećem teleskopu na svetu počela naučna posmatranja. U to vreme, astronomi su naviknuti da magličaste objekte gledaju i karakterišu kao spiralne magline. Da li su to bili obližnji oblaci prašine i gasa, ili veoma udaljeni zvezdani sistemi, bilo je predmet žestoke debate. Da bi stekao bolju predstavu o strukturi ovih objekata, Habl je 100-inčnim teleskopom vršio detaljna merenja nekoliko spiralnih maglina. Tokom jednog posmatranja magline Andromeda, 5-6. oktobra 1923. godine identifikovao je ono što je mislio da je nova, ali je na kasnijim fotografijama dokazano kao promenljiva zvezda Cefeida.

 

Opširnije: Ovih dana, pre 100 godina su začeti „Hablov zakon“ i „Hablova konstanta“

Write comment (0 Comments)

Pluton - Kako je otkriven

PlutondetaljCrop

Traganje za planetom iza Neptuna počelo je u drugoj polovini XIX veka. Da postoji neka neotkrivena planeta posumnjalo se kada je otkriveno nepravilno kretanje Urana. Uran se nikad nije nalazio tačno tamo gde bi po računima astronoma trebalo da bude i iz toga je izveden zaključak da neko nepoznato telo ometa njegovo kretanje. Računajući ovo ometanje David Pek Tod (David Peck Todd) je 1877. procenio da se radi o nepoznatoj planeti na nekih 52 a.j. od Sunca i koja ima prečnik od 80 hiljada kilometara. Od 3. novembra 1877. do 3. marta 1878. on je 30 vedrih noći reflektorom od 66 cm pretraživao nebo, ali novu planetu nije pronašao. 

 

Opširnije: Pluton - Kako je otkriven

Write comment (3 Comments)

Galilej i njegova ćerka

celeste

Galileo je u Mariji Ćeleste našao dragocenog pomoćnika. Duboko pobožna ni jednog trenutka nije posumnjala u veru svog oca. On je bio katolik koji je verovao u nešto u šta je katolicima bilo zabranjeno da veruju.

Izvanredan članak koji govori o Galileju, njegovoj ćerci Mariji Ćeleste i još više o vremenu u kome su oboje živeli.

 

 

Opširnije: Galilej i njegova ćerka

Write comment (1 Comment)

Napredovanje čovečanstva kroz istoriju u snalaženju u prostoru

1

Google maps nije uvek postojao! Sada sa njim izgleda kao da nam je svet na dlanu. Sve je tu. U našem džepu. Samo pitamo i on nam da odgovore na sve, kako od tačke A do tačke B pešice, kako gradskim prevozom, kako kolima najkraćim putem, kako kolima najlakšim putem i kako kolima najekonomičnijim putem. Jel sam propustio nešto? Pa naravno. I pored toga što nas gmaps dovede do same destinacije, postoji i Google street koji dodatno pomaže da na telefonu vidimo fasadu traženog objekta. Sve servirano i sažvakano umesto nas. Mi samo treba da kliknemo. Ali nekima i to bude teško pa kad im kažem gde je Letenka na Fruškoj Gori i pošaljem link sa iscrtanom rutom, čuj mene rutom, rutama do Letenke, ljudi kažu, ma to mi komplikovano, ajde me sačekaj kod Beočina ili kod lokomotive u NS...

 

Opširnije: Napredovanje čovečanstva kroz istoriju u snalaženju u prostoru

Write comment (0 Comments)

Iz burne i dramatične istorije naše planete: Doba velikog izumiranja (2)

13 razvoj zivotaCrop
Doba Perma – doba velikog izumiranja
Obrada dela 9. epizode  TV serijala “KOSMOS”
prof. dr  Neil deGrasse Tyson
 
Nastavak priče: ...Nešto pre 250 miliona godina počinje doba Perma, (koje nosi naziv po oblasti u Uralskim planinama u kojoj se nalazi najviše dokaza iz tog doba), koje će okončati najveći izumiranjem u istoriji života na Zemlji.....
 

Opširnije: Iz burne i dramatične istorije naše planete: Doba velikog izumiranja (2)

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Balad said More
    "...Pretpostavimo (dobro, dobro –... 2 dana ranije
  • Duca said More
    Kada bi se sudilo na osnovu nekih od... 4 dana ranije
  • Goran Stanković said More
    Pozdravljam suštinu ove serije... 6 dana ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor. Starost zvezde nije isto... Pre 2 nedelje
  • Trovach said More
    Odavno nam je jasno da naš Sunčev... Pre 3 nedelje

Foto...