Fizika

Novi uvid u Hablovu tenziju

Centaurus A halo

Decenijama se suočavamo sa paradoksom: merenja zasnovana na svetlosti iz drevne prošlosti ne poklapaju se sa posmatranjima našeg galaktičkog komšiluka. Da li nam je potrebna radikalno nova fizika da bismo objasnili ovaj jaz, ili su naši merni aršini suptilno pogrešni? Nova studija nudi intrigantan odgovor koji sugeriše da bi rešenje moglo ležati u „sastojcima“ koje već dobro poznajemo.

 

Opširnije: Novi uvid u Hablovu tenziju

Write comment (0 Comments)

Najveći proboj u fizici u poslednjih 100 godina?

TristanIDrugi

Moderna teorijska fizika već decenijama živi u stanju koje se može opisati samo kao naučna „šizofrenija“. S jedne strane, imamo Opštu teoriju relativnosti koja maestralno opisuje kosmičke razmere, planete i crne rupe. S druge, Kvantnu mehaniku koja neprikosnoveno vlada svetom atoma. Problem je u tome što su ove dve teorije, iako savršene u svojim domenima, fundamentalno nekompatibilne. One su poput fragmenata razbijenog ogledala stvarnosti koji odbijaju da se sklope u jedinstvenu sliku. Pokušaj njihovog spajanja tradicionalnim metodama redovno rezultira matematičkim besmislom. 

 

Opširnije: Najveći proboj u fizici u poslednjih 100 godina?

Write comment (1 Comment)

Zašto vam fizika krade godine

ProlazVremena

Danas, trepnete i već ste deceniju stariji. Centralno pitanje koje nas progoni nije samo biološko; to nije prosti zamor materijala. Pitanje je da li je ovo ubrzanje vremena samo trik našeg uma ili je duboko utkano u samu mašineriju univerzuma. Odgovor nećemo naći u dopaminu ili metabolizmu, već u fizici informacija i najnemilosrdnijem zakonu prirode – entropiji.

Opširnije: Zašto vam fizika krade godine

Write comment (1 Comment)

Kvantni skok u duboki svemir

KavntniteleskopCrop

Čak i najmoćniji današnji teleskopi suočavaju se sa nevidljivim zidom koji postavlja klasična fizika. Posmatranje dubokog svemira trenutno podseća na pokušaj čitanja sitnog teksta kroz zamagljeno staklo; bez obzira na to koliko je ogledalo teleskopa precizno brušeno, fundamentalna ograničenja u prikupljanju svetlosti čine slike dalekih zvezda i galaksija neizbežno "mutnim".

 

Opširnije: Kvantni skok u duboki svemir

Write comment (0 Comments)

Koliko je zaista star svemir? Hablova tenzija

UniverzumHT

Određivanje starosti svemira jedna je od najuzbudljivijih detektivskih priča u istoriji nauke. Poput istražitelja koji pokušavaju da rekonstruišu događaje na osnovu tragova ostavljenih u vremenu, astronomi decenijama tragaju za preciznim „kosmičkim satom“. Međutim, umesto konačnog odgovora, naišli smo na pravu „kosmičku glavobolju“ poznatu kao Hablova tenzija (Hubble tension).

 

Opširnije: Koliko je zaista star svemir? Hablova tenzija

Write comment (0 Comments)

Putovanje bez kretanja

PutovanjeSvetala

Kada uveče pritisneš prekidač na zidu, soba se u trenutku ispuni svetlošću. Čini se sasvim očiglednim: svetlost je krenula iz sijalice, proputovala kroz prostor i udarila u zidove, omogućivši ti da vidiš. Verujemo da razumemo ovaj proces jer ga doživljavamo svakodnevno. Međutim, ako bismo se zaustavili i zapitali – šta se zapravo kreće? Šta je to što fizički putuje od tačke A do tačke B?

 

Opširnije: Putovanje bez kretanja

Write comment (3 Comments)

Moguće rešenje Habvlove tenzije

SN 2025wnyCrop 

Decenijama unazad, čovečanstvo pokušava da odgovori na jedno od najelementarnijih pitanja postojanja: koliko se brzo naš svemir širi? Iako raspolažemo sofisticiranom tehnologijom, suočavamo se sa fundamentalnim ontološkim izazovom – različite metode merenja daju rezultate koji se međusobno isključuju. Ovaj nesklad, poznat kao Hablova tenzija, prestao je da bude samo statistička greška i postao je centralna zagonetka moderne kosmologije koja dovodi u pitanje našu sliku o zakonima prirode.

Opširnije: Moguće rešenje Habvlove tenzije

Write comment (0 Comments)

Mioni

 MioniMB 2

Svakog minuta bezbroj miona (μ) stiže iz svemira i prolazi kroz gotovo sve, uključujući i naša tela, pre nego što prodre duboko ispod Zemljine površine.

 

Opširnije: Mioni

Write comment (0 Comments)

Trajnost (perzistentnost) memorije gravitacionih talasa

 Trajnost 2

Neutronske zvezde su izuzetno gusti ostaci masivnih zvezda nastali nakon eksplozija supernova. Građene su pretežno od neutrona- subatomskih, električno neutralnih čestica. Kada se dve neutronske zvezde sudare one proizvode snažne gravitacione talase.

 

Opširnije: Trajnost (perzistentnost) memorije gravitacionih talasa

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Dobra osnova za SF seriju kojim putem bi... 20 sati ranije
  • Duca said More
    Vera Rubin spada u velike naučnika koji... 20 sati ranije
  • Синиша said More
    Verovatnoća pojave života, makar i... 20 sati ranije
  • Duca said More
    Većina ljudi na zna da proleće ne... 2 dana ranije
  • Duca said More
    Već više od 100 godina nema pravog... 2 dana ranije

Foto...