Prepoznatljiv vjetar i njegove tajne

Bura, iznimno hladan i jak vjetar koji puše s kopna ka moru svima nam je dobro znan. Sastavni je dio našeg geoklimatskog okružja. Povremeni udari bure redovito dostižu preko 150 km/h a nerijetko i više od 200 km/h. Maksimalna izmjerena brzina strujanja zraka iznosi 304 km/h (Posedarje A1, prosinac, 2003.), no taj se podatak ne smatra službenim obzirom senzor brzine vjetra nije bio baždaren do tih vrijednosti. 

Bura je iznimno hladan, nepredvidljiv i jak sjeverozapadnjak koji nastaje kada suh, težak, hladan zrak s kopna struji prema moru. Dinamičko zagrijavanje zraka pri njegovom spuštanju na niže nadmorske visine spriječava kondenzaciju vodene pare te je bura izuzetno suh vjetar.

Razlikujemo dvije vrste bura; anticiklonalnu i ciklonalnu. U prvom slučaju prati nas vedro vrijeme dok je u drugom oblačno i tmurno uz padaline ("škura bura"). 

Zanimljiva osobina ovog vjetra je i njegova dnevna karakteristika, dnevni hod, koja ima dvostruku periodu; primarni maksimum i minimum jačine događa se oko 21 h odnosno oko 14 h, sekundarni maksimum i minimum događaju se oko 07 h odnosno oko 02 h. Iako je bura naš lokalni vjetar treba ju promatrati u širem kontekstu. 

Neki od najvažnijih čimbenika nastanka bure izmjena godišnjih doba, prodor hladnih polarnih zračnih masa u naše krajeve,  nagib Zemljine osi... Traje od dva-tri pa i do desetak dana. Prodorni vjetar ulazi u kuće, doslovce, kroz zidove. Zavijajući zvukovi na prozorima, vratima, krovovima, dalekovodima, oborena stabla, prevrnuti kontejneri, zabrane prometovanja, redovna su posljedica svake bure.

Ma koliko nam bura stvara probleme ona je koristan i potrebit vjetar koji rastjera nezdravu magluštinu i vlagu. Nakon bure nastupa vedro i sunčano vrijeme. Vidljivost i bistrina atmosfere nakon bure iznimno je dobra pa s Istarkog poluotoka gotovo redovno po prestanku bure vidimo pomalo nestvarnu pojavu Alpskih planinskih masiva koji se uzdižu iznad mora. (Nedavno, nakon zadnje bure imali smo takav slučaj o kojem smo pisali) Svjež, planinski zrak koji nam ostaje nakon bure obogaćen je ioniziranim česticama soli i joda i dokazano djeluje povoljno na naš organizam.

Potreban je i oprez pri izlaganju buri! Ona je i opasna za ljude, posebice one s kroničnim zdravstvenim problemima. Izlazak iz toplih prostorija ili vozila na vjetrometinu s osjetom temperature od -10° C ili više jednako je ili i više nepovoljno kao kad ljeti iz previše ohlađenog prostora izađemo na tropske vrućine. Ukoliko ipak morate na vjetrometinu, dobro se obucite i pripazite na leteće predmete, bura nosi sve što nije dobro učvršćeno.

Informacija o temperaturi zraka nezaobilazan je važan podatak svima nama i zimi i ljeti. Za vrijeme burnih vremena osjet temperature znatno je niži naspram šturog navođenja stupnjeva Celzijevih, načelno pet do čak desetak stupnjeva. Osim kod nas na području Jadrana, mehanizam gotovo istovjetan buri događa se u području oko Novorossiyska i Gelendzhika te Baikalskog jezera u Rusiji.