Između znanosti, umjetnosti i svjetlocida

Svjetlocid je po EU zakonodavstvu, koje je RH nedavno prihvatila u svoj pravni sustav, bestijalna devastacija prirodne noćne tame, uništavanje noćnog krajobraza do neprepoznatljivosti na štetu društva i pojedinca. Za Vincenta van Gogha čuli smo svi, njegova slika „Zvjezdana noć“, spada u svjetsku umjetničku baštinu.

Zvjezdana noć naslikana je negdje tijekom VI/VII 1889. za vrijeme Vincentova boravka na liječenju u sanatorijumu Saint-Rémy-de-Provence. Nitko, pa ni sam autor, nije zabilježio vrijeme u kojem je ova lucidna slika stvarana. Svijet umjetnosti prepoznao je besmrtnost „Zvjezdane noći“. AM je prije koji dan upravo na ovu temu (vrijeme nastanka slike) donio zanimljiv članak iz kojeg bi osobni zaključak glasio; Vincent van Gogh najvjerojatnije je „Zvjezdanu noć“ započeo u junu, a završio u julu. To bi najbolje objasnilo i pomirilo argumente zastupnika prve i druge teorije.

Jedno je pak potpuno sigurno! Neki novi klinci, moderni umjetnik/ca ala van Gogh danas sigurno ne bi bili kadri nacrtati takav prizor! Ne zbog neznanja ili nestručnosti, ili nedostatka dobrodošle umjetničke lucidne ludosti, već zbog mangupa u našim redovima. Onih  koji svojim bestijalnim svjetlosnim noćnim instalacijama umjetne rasvjete (pretežito) privatne provenijencije,  devastiraju noćno nebo do neprepoznatljivosti!

Vincent je možda bio lud (za svojeg liječnika napisao je da je luđi od njega), no ovi naši svjetlocidaši nisu ludi, oni su samo bahati kršitelji zakona Republike Hrvatske, stoga za njih nema olakotnih okolnosti pred sudom javnosti i pravde. Dok spora pravda dosegne kršitelje zakona, pogledajmo sliku „Zvjezdana noć“. Nebesa su divna, zagonetna i čekaju na nas. Mi smo svemirci, svemir pripada svima nama i mi njemu. Hvala ti Vincente!

Da li je Van Gog naslikao stvarni nebo iz jula 1889. godine?