Prvog dana zime Zemlja nije najbliže Suncu

Rano jutros, u 06:34 po našem vremenu (GMT+1) udaljenost Zemlje od Sunca je bila najmanja, kažemo da je Zemlja u perihelu. U tom trenutku razdaljina od središta Zemlje do središta Sunca iznosila je točno 147.097.233km.

Svakih stotinjak tisuća godina naš planet prolazi kroz ciklus promjene svoje orbite oko Sunca iz elipse u kružnicu, pa nanovo u elipsu. To se događa iz nekoliko razloga; gravitacijskog uticaja drugih planeta, Sunca i posebice Mjeseca. Zbog odstupanja od središta orbite (ekscentriciteta) dolazi do vremenske razlike između trenutka zimske kratkodnevnice (prvi dan zime, na sjevernoj polutci) i trenutka kada je planet najbliže matičnoj zvijezdi.

Aktualni školski udžđbenici koji nas „uče“ kako je prvog dana zime Zemlja najbliže Suncu a prvog dana ljeta najdalje od njega temelje se na činjenici koja je bila točna 1246. godine! Od tada na ovamo otprilike svakih 58 godina dani zimske kratkodnevnice, odnosno ljetne dugodnevnice, „udaljavali“ su se za po jedan dan od dana kada je planet najbliže, odnosno najdalje, od Sunca. Prema astronomskim podacima i matematičkim izračunima za 4412 godina (tada će biti 6430., anno domini) planet će biti najbliže Suncu prvog dana proljeća! Nadajmo se kako će naš školski sustav do tada usvojiti realno stanje „na terenu“.

Danas je Sunce u Puli izašlo u 07:42, Sunčevo podne, trenutak kada je ono u meridijanu, nastupa u 12:09 a zalazak nastupa u 16:35. Razdoblje dnevnog svjetla iznosi 8h 53m 28s, odnosno dan* je u odnosu na prvi dan zime duži za 6m 28s. Pun Mjesec zašao je za horizont u 08:39.

Ugledate li noćas poneku sjajnu zvijezdu padalicu znajte da vrlo vjerojatno pripada skupini Quadrantida, jedinoj meteorskoj skupini iz, danas, nepostojećeg sazviježđa Quadrans Muralis.