Klimatske promjene i njihova istraživanja nikada nisu bila medijski publiciranija a zaključcki radnih skupina oprečniji nego danas. Europska svemirska agencija je još u listopadu 2005. godine satelitom CryoSat pokušala precizno izmjeriti važne parametre zemljine klimatologije. No, letjelica je uništena pri pogrešci rakete nosača. Poradi važnosti samog projekta, nedugo zatim prišlo se gradnji nove letjelice na temeljima stare. Tijekom godina i uz ograničeni buđet primjenjea su sva iskustva stečena na prvom primjerku te je CryoSat-2 s neznatnim konstrukcijskim izmjenama i novim sustavima senzora izgrađen i prebačen na raketodrom Baikonur u Kazahstanu. Lansiranje je trebalo uslijediti 25. februara no zbog upitnih očitanja goriva na raketi nosaču ono je odgođeno za najmanje tjedan ili dva. Prerađena Ukrajinska balistička raketa SS-18 (Dnepr) izabrana je za raketu-nosilicu. Ona se dosad iskazala kao relativno pouzdana i jeftina no zakazala je baš u nekoliko ključnih misija. Rusko-Ukrajinska kompanija Kosmotras istražuje uzroke koji su doveli do prekida lansirnog slijeda, a Europljani s strepnjom čekaju rezultate istrage. Još jedna pogreška i malo je vjerojatno da bi se itko odlučio na gradnju treće letjelice ove vrste.
Klimatološki detektiv montiran na Ukrajnisku SS-18
|
Misija CryoSat-2 cijeni se na 189 milijuna USD, a njezina je glavna zadaća mjerenje sićušnih oscilacija i pomicanja leda, vode i kopna s preciznošću od svega 1-2 cm! U tu svrhu letjelica je opremljena dugačkim kracima antena specijalnog sintetičkog radara razvijenog i napravljenog u Italiji. Kada napokon bude lansiran CryoSat-2 obilaziti će oko Zemlje na visini od 700km i pri nagibu od 88° te će moći snimati i južni i sjeverni Zemljin pol. Sve što se bude događalo na Anktartici ili Arktiku njegove će radarske oči promptno proslijediti na Zemlju.