Fizika

Zašto je prelazak Mlečnog puta prelepa, ali zastrašujuća nemogućnost

MleciPutFizika

Na vedroj noći, daleko od gradskog osvetljenja, ljudsko oko može spaziti bledu, meku traku svetlosti koja se proteže preko neba poput dima. Taj prizor deluje tiho i spokojno, kao nešto što je univerzum zaboravio da počisti. Naš mozak tu sliku arhivira kao udaljenu i bezopasnu lepotu, ali to je prva velika greška u percepciji. Ono što vidimo golim okom predstavlja svega 2.500 do 3.000 pojedinačnih zvezda, što je manje od 0,00001% onoga što zaista postoji. 

 

Opširnije: Zašto je prelazak Mlečnog puta prelepa, ali zastrašujuća nemogućnost

Write comment (0 Comments)

Vreme ne teče

Czech 2013 Prague Astronomical clock face

Vaša intuicija o vremenu je pogrešna. Ne malo pogrešna – fundamentalno pogrešna. Verovatno mislite da znate šta je vreme jer gledate na sat ili osećate kako starite, ali to nije vreme. To je samo osećaj, biološki trik. Gotovo svi delimo istu poetsku sliku vremena: zamišljamo ga kao reku koja nezaustavljivo teče, noseći nas iz prošlosti, kroz sadašnjost, pravo u budućnost. Udobna je, logična i duboko usađena u naš jezik i kulturu. 

 

Opširnije: Vreme ne teče

Write comment (5 Comments)

Zašto je brzina svetlosti granica?

Earth to Sun en

Znamo da je brzina svetlosti — tačno 299.792.458 metara u sekundi — apsolutna granica brzine u univerzumu. To je kosmički zakon. Ali zašto? Šta tačno sprečava bilo šta da ide brže? Većina ljudi nikada dublje ne razmisli o ovome. Odgovor "zato što je Ajnštajn tako rekao" jednostavno nije dovoljan. To je ponavljanje činjenice, a ne objašnjenje.

 

Opširnije: Zašto je brzina svetlosti granica?

Write comment (5 Comments)

Novi uvid u Hablovu tenziju

Centaurus A halo

Decenijama se suočavamo sa paradoksom: merenja zasnovana na svetlosti iz drevne prošlosti ne poklapaju se sa posmatranjima našeg galaktičkog komšiluka. Da li nam je potrebna radikalno nova fizika da bismo objasnili ovaj jaz, ili su naši merni aršini suptilno pogrešni? Nova studija nudi intrigantan odgovor koji sugeriše da bi rešenje moglo ležati u „sastojcima“ koje već dobro poznajemo.

 

Opširnije: Novi uvid u Hablovu tenziju

Write comment (0 Comments)

Najveći proboj u fizici u poslednjih 100 godina?

TristanIDrugi

Moderna teorijska fizika već decenijama živi u stanju koje se može opisati samo kao naučna „šizofrenija“. S jedne strane, imamo Opštu teoriju relativnosti koja maestralno opisuje kosmičke razmere, planete i crne rupe. S druge, Kvantnu mehaniku koja neprikosnoveno vlada svetom atoma. Problem je u tome što su ove dve teorije, iako savršene u svojim domenima, fundamentalno nekompatibilne. One su poput fragmenata razbijenog ogledala stvarnosti koji odbijaju da se sklope u jedinstvenu sliku. Pokušaj njihovog spajanja tradicionalnim metodama redovno rezultira matematičkim besmislom. 

 

Opširnije: Najveći proboj u fizici u poslednjih 100 godina?

Write comment (1 Comment)

Zašto vam fizika krade godine

ProlazVremena

Danas, trepnete i već ste deceniju stariji. Centralno pitanje koje nas progoni nije samo biološko; to nije prosti zamor materijala. Pitanje je da li je ovo ubrzanje vremena samo trik našeg uma ili je duboko utkano u samu mašineriju univerzuma. Odgovor nećemo naći u dopaminu ili metabolizmu, već u fizici informacija i najnemilosrdnijem zakonu prirode – entropiji.

Opširnije: Zašto vam fizika krade godine

Write comment (1 Comment)

Kvantni skok u duboki svemir

KavntniteleskopCrop

Čak i najmoćniji današnji teleskopi suočavaju se sa nevidljivim zidom koji postavlja klasična fizika. Posmatranje dubokog svemira trenutno podseća na pokušaj čitanja sitnog teksta kroz zamagljeno staklo; bez obzira na to koliko je ogledalo teleskopa precizno brušeno, fundamentalna ograničenja u prikupljanju svetlosti čine slike dalekih zvezda i galaksija neizbežno "mutnim".

 

Opširnije: Kvantni skok u duboki svemir

Write comment (0 Comments)

Koliko je zaista star svemir? Hablova tenzija

UniverzumHT

Određivanje starosti svemira jedna je od najuzbudljivijih detektivskih priča u istoriji nauke. Poput istražitelja koji pokušavaju da rekonstruišu događaje na osnovu tragova ostavljenih u vremenu, astronomi decenijama tragaju za preciznim „kosmičkim satom“. Međutim, umesto konačnog odgovora, naišli smo na pravu „kosmičku glavobolju“ poznatu kao Hablova tenzija (Hubble tension).

 

Opširnije: Koliko je zaista star svemir? Hablova tenzija

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Nikola said More
    AI je napravljen po defaultu da se slaze... 10 sati ranije
  • Duca said More
    Interesantno je bilo probati da se posle... 10 sati ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Duca# Ubačena je nova ilustracija sa... 2 dana ranije
  • Ljubomir said More
    -
    - Dobro pitanje, a dobro ste i... 2 dana ranije
  • Trovach said More
    Ne treba zanemariti ni uticaj na psihu.... 3 dana ranije

Foto...