- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: četvrtak, 05 jun 2025 17:47
-
Autor Astronomski magazin

Nedavna studija holandskih naučnika sa Radboud univerziteta sugeriše da bi kraj svemira mogao nastupiti znatno ranije nego što se prethodno mislilo. Prema njihovim proračunima, svemir bi mogao da se raspadne za približno 10⁷⁸ godina, što je značajno kraće od ranije procenjenih 10¹⁰⁰ godina.
Opširnije: Kraj svemira će možda doći ranije nego što su naučnici do sada računali
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: nedelja, 18 maj 2025 19:25
-
Autor Milan Mijić

Počnimo od najčuvenije formule, E=mc2 . Možda najpoznatija primena ove formule je na reakcije nuklearne fuzije, kada se četiri jezgra vodonika (četiri protona) kroz nekoliko koraka spajaju u jezgro helijuma (dva protona i dva neutrona) plus još neke emitovane čestice.
Opširnije: Šta bi bilo da je brzina svetlosti dva put veća?
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: petak, 16 maj 2025 18:32
-
Autor Miša Bracić

Svetlost je važna u našem svakodnevnom životu i imperativ je u mnogim naučnim disciplinama u 21. veku i u svim vekovima koji dolaze. Ona prenosi energiju i omogućava komunikaciju i glavna je u kulturnom, ekonomskom i političkom povezivanju sveta, kao i u njegovom postojanju i održanju.
Opširnije: Međunarodni dan svetlosti
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: petak, 16 maj 2025 14:22
-
Autor Dragan Tanaskoski
U revolucionarnoj studiji (...) oni sugerišu da se interferencija, upravo ono što posmatramo u ovom istorijskom eksperimentu, može u potpunosti objasniti interakcijama čestica koristeći novi okvir izgrađen oko svetlih i tamnih fotonskih stanja.
Opširnije: Tamni fotoni objašnjavaju eksperiment sa dva procepa
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: nedelja, 01 novembar 2020 21:53
-
Autor Ivan Stamenković

Kratka priča o metru, astronomskoj jedinici, svetlosnoj godini i parseku kao mernim jedinicama i o njihovoj primeni u astronomiji
Opširnije: Merenje dužina u astronomiji
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: petak, 09 maj 2025 13:25
-
Autor Aleksandar Zorkić

Do 17. veka mnogi učeni ljudi su smatrali da svetlost nema brzinu već da se prostire trenutno. Upalite vatru i ona se svuda vidi odjednom i istovremeno. Ali u 17. veku, nakon puno maštovitih i bezuspešnih pokušaja brzina svetla je konačno izmerena i time utvrđeno da je ona ograničena, tj. da se svetlosni zrak ne širi beskonačnom brzinom. Treba joj neko vreme da bilo gde stigne.
Opširnije: SVETLOST: Gde je svetlo noću? II deo