- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 28 april 2025 22:19
-
Autor Dragan Tanaskoski

Jedna od najvećih misterija koja dolazi sa svemirskog teleskopa Džejms Veb su male crvene tačke (Little Red Dots - LRD). Bizarne, neobjašnjivi objekti koje je otkrio Džejms Veb, a koje, kao što ime kaže, podsećaju na sićušne crvene tačke. I još od prvih posmatranja i prvih analiza, one su u suštini postale jedna od glavnih misterija jer nemamo ideju šta su one. Postoje neke teorije koje ćemo ovde izložiti.
Opširnije: Male crvene tačke: čudni objеkti koje je otkrio Džejms Veb
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: petak, 25 april 2025 16:50
-
Autor Astronomski magazin

Jedan od najozbiljnijih izazova hipotezi Velikog praska koji se nedavno pojavio odnosi se na količinu prisutnog elementa litijuma. Količina litijuma je ključna predikcija teorije Velikog praska...
Opširnije: Problem s litijumom
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: četvrtak, 17 april 2025 00:10
-
Autor Ivan Stamenković
...Daleke zvezde namigujući trepere na vedrom noćnom nebu, a na nebeskoj sferi tu su još i Mesec, a i Sunce, nama najbliža zvezda. Sa izuzetkom Sunca, sve što možemo bez instrumenata opaziti na nebu je svetlost.
Opširnije: Priča o zvuku u fizici i tehnici
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 14 april 2025 21:25
-
Autor Aleksandar Zorkić

Brzina svetla je velika, čak i suviše za Zemlju. Uzmite najveću dužinu na planeti, od jedne do te iste tačke oko ekvatora. To je Zemljin obim. Za jednu sekundu - za samo jednu jedinu sekundu - svetlosni zrak pređe taj put više od sedam puta! Jer brzina svetlosti je trista hiljada kilometara u sekundi! (zapravo: 299 792 458 m/s, ako kome baš treba malo preciznije), a obim planete na polutaru je 40.075 kilometara.
Opširnije: Svetlosna godina
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: petak, 07 jun 2019 18:07
-
Autor Draško Dragović
"Dajte mi oslonac i ja ću podići Zemlju!" Uzvik se pripisuje slavnom naučniku i najvećem grčkom matematičaru, Arhimedu iz Sirakuze[1] (287 p.n.e. – 212 p.n.e.). Plutarh piše: "Jednom je Arhimed napisao sirakuškom kralju Hieronu II, svom zemljaku i rođaku, da se određenom silom može pokrenuti bilo koji predmet. Zanesen snagom svojih dokaza, on je dodao, da bi mogao pokrenuti i samu Zemlju, kada bi mogao naći dobar oslonac."
Opširnije: Da li je Arhimed zaista mogao da podigne Zemlju?
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: utorak, 10 oktobar 2017 20:20
-
Autor Miša Bracić

Fizika elementarnih čestica proučava osobine i interakcije najmanjih delova materije. Astrofizika proučava ono što se dešava u našem sveukupnom univerzumu. Astrofizičari žele da znaju šta je činilo rani univerzum i šta danas čini naš univerzum. Fizičari čestica žele da znaju da li postoje neotkrivene čestice.
Opširnije: Šta nam elementarne čestice govore o kosmosu