Isak Njutn je ukorenjen u kolektivnoj svesti kao otac moderne nauke, paragon racionalne misli čija su otkrića utemeljila naše razumevanje fizičkog univerzuma. Njegovo ime je sinonim za zakone kretanja, gravitaciju i svetlost — stubove na kojima počiva doba prosvetiteljstva. Međutim,
Hiljadama godina, čovečanstvo pokušava da razume fundamentalne zakone koji upravljaju našom stvarnošću. Zahvaljujući nauci, postigli smo neverovatan napredak, od otkrića subatomskih čestica do mapiranja dalekih galaksija.
Podaci dva spajanja crnih rupa, detektovana krajem 2024. godine, u razmaku od jednog meseca doprinose razumevanju njihove prirode i evolucije, potvrđuju zakone fizike koje je pre više od 100 godina predvideo Albert Ajnštajn i unapređuju potragu za novim i još uvek nepoznatim elementarnim česticama koje izvlače energiju iz crnih rupa.
Kada su astronomi uočili nešto neobično kako se probija kroz noćno nebo, znali su da ne pripada našem komšiluku. Bio je to bledi, brzi posetilac izvan Sunčevog sistema, nazvan Threeey Atlas – treći međuzvezdani objekat ikada otkriven. Ali ovo nije bila obična kometa. Umesto da se ponaša po poznatim kosmičkim pravilima, Threeey Atlas je počeo da ih krši jedno po jedno, pokrenuvši žestoku debatu među naučnicima i pretvorivši se u jednu od najvećih kosmičkih detektivskih priča našeg doba, gde svaki novi trag samo produbljuje misteriju.
Decenijama smo živeli sa idejom da se naš univerzum ne samo širi, već da se to širenje ubrzava, vođeno misterioznom silom poznatom kao "tamna energija". Ova teorija, koja je svojim autorima donela Nobelovu nagradu, postala je jedan od temelja moderne kosmologije i oblikovala naše razumevanje konačne sudbine svega što postoji.
Prošle nedelje, četiri lasera su ispaljena u nebo iznad lokacije Evropske južne opservatorije (ESO) na Paranalu u Čileu. Svaki laser se koristi za stvaranje veštačke zvezde, koju astronomi zatim koriste da izmere i isprave zamućenje izazvano Zemljinom atmosferom. Ovaj upečatljivi događaj – lansiranje lasera sa svakog od četiri osammetarska teleskopa na Paranalu – označava važnu prekretnicu projekta GRAVITY+, velike i složene nadogradnje interferometra Veoma velikog teleskopa (VLTI) ESO-a. GRAVITY+ otključava znatno veće mogućnosti posmatranja i širu pokrivenost neba nego što je to ranije bilo moguće.
Kada pomislimo na Alberta Ajnštajna, u glavi nam se stvara slika usamljenog genija – čoveka čiji je um samostalno preoblikovao naše razumevanje univerzuma. Pamtimo ga kao ultimativni simbol intelektualne snage, nekoga ko je u tišini svoje radne sobe video ono što niko pre njega nije. Ova slika, iako inspirativna, nije potpuna.