"Grupa astronoma kaže da su uočili više od dvadeset džinovskih neidentifikovanih objekata koji kruže oko Meseca, neki od njih prečnika četrdeset kilometara, i da im Mesec služi kao baza. Dejli mejl je to obožavao. Moj merač gluposti nije preživeo. Ali ispod svih ovih gluposti postoji ozbiljno pitanje kojim skoro niko ne ispituje. Hajde da pogledamo.
Tokom 1990-ih godina, u naučnoj zajednici vladalo je uverenje da je Sunčev sistem univerzalna matrica za ceo kosmos: masivni gasoviti džinovi nalaze se daleko od zvezde, dok su manje, stenovite planete zbijene bliže njoj. Posmatranja egzoplaneta u potpunosti su oborila tu teoriju, razotkrivajući zapanjujuću raznolikost orbitalnih konfiguracija. To je pred planetarne naučnike postavilo ključno pitanje: šta zapravo određuje arhitekturu, karakteristike i sudbinu planetarnih sistema koje posmatramo u svemiru?
Reja je drugi po veličini Saturnov mesec odmah nakon čuvenog Titana, I iako na prvi pogled ne izgleda drastično drugačije od svog najbližeg suseda Dione, Rhea je zapravo jedan od najzagonentnijih meseca u čitavom sunčevom sistemu, jer smo tokom godina detaljnog istraživanja otkrili da možda ima sopstvene prstenove.
Mesec deluje kao večiti, nepromenljivi i mirni čuvar Zemlje. Međutim, iza te prividne tišine krije se dinamika nemirnog sveta koji se polako preoblikuje. Naš jedini prirodni satelit se postepeno hladi u svojoj unutrašnjosti, što dovodi do njegovog skupljanja, nastanka novih raseda i potresa na površini. Ova geološka drama odvija se izuzetno sporo — toliko neprimetno da se može detektovati samo pomoću satelita i najosetljivijih naučnih instrumenata. Ipak, naučnici su nedavno uspeli da izračunaju preciznu brzinu ovog procesa, pružajući nam ključne uvide u to kako se lunarni pejzaž menja pod našim nogama.
U četvrtak, 8. oktobra ove godine, uveče počeo je deveti Pab kviz studenata fizike u Novom Sadu. A već sutradan pre podne putovali smo nas više u Istraživačku stanicu Petnica na naš Astrofest LP 2026 pa zato i ovaj izveštaj o kvizu toliko kasni. I zato će on biti kratak, mada zaslužuje mnogo više.
Povodom obilježavanja Svjetske nedjelje svemira Astronomsko društvo „Sirijus“ organizivalo je u Gradskoj čitaonici predavanje pod nazivom „Astronomija i astronomska sredstva“. Član ovog društva Mladen Puzigaća ističe da je astronomija neiscrpan izvor proučavanja.