Crne rupe su proždrljiva tela, monstruozni svemirski objekti, koji sve, baš sve pred sobom gutaju i u tome su nezasiti. Ako vas crna rupa zahvati ne postoji čak ni u najmaštovitijim naučnim teorijama nikakva šansa da je izbegnete i budete pojedeni. A sa svakim proždranim objektom crna rupa postaje veća i alavija, a time i sve opasnija.
Dobar savet za jedan acid band sa kraja šezdesetih. Pogledaj malo oko sebe. Sem ako nisi astronaut "Apola" (kao ja – vidi moju sliku), čitav život ćeš (uglavnom) proživeti na površini Zemlje u krugu od par stotina kilometara. Čitava planeta, nekih 5,97 sekstiliona tona, leži ispod nas; trilion kubnih kilometara zemlje, stenja i metala. Ali koliko dobro poznajemo našu planetu?
Po našim proračunima, trebalo bi da vidimo mnoštvo života u našoj okolini, ali ne čujemo i ne vidimo nikoga. Da li smo sami u svemiru ili postoje druga objašnjenja velike tišine?
Dok je Nasin rover 'Perseverance' s pravom okupirao pažnju svetskih medija, kineska sonda 'Tianwen 1' je nastavila sa prilagođavanjem svoje orbite kako bi započela svoju naučnu misiju. Prioritet u ovoj fazi je početak fotografisanja zone sletanja rovera, smeštene u UtopiaPlanitia. 10. februara 2021. 'Tianwen 1' je postavljen u orbitu oko Crvene planete od 400×180.000 km i nagiba od 11,8°, s periodom od jedanaest dana. 15. februara u 9:00 UTC sonda je ponovo uključila svoj glavni motor potiska od 3000 njutna kako bi promenila nagib svoje orbite u polarnu nagiba od 87° s periastrom od oko 280 kilometara. Potom je 20. februara motor uključen na oko 100 sekundi kako bi smanjio apoapsis sa 180.000 na 59.000 km, smanjivši tako svoj period rotacije na samo dva dana.
- Mars je četvrta planeta od Sunca, ime je dobio po rimskom bogu rata… najbitnije činjenice o susednoj planeti: prva teleskopska osmatranja, prve sonde, potraga za životom…