Ako bismo postavili zadatak grupi inženjera da naprave robota koji će, ako se udari ili padne reći: „Jao!" ili ispoljiti bilo koji drugi vid bolne reakcije to, u suštini, ne bi bilo teško. Dovoljno dobar i stručan tim ljudi bi sa dovoljnim sredstvima ovaj zadatak rešio vrlo jednostavno.
Ali ukoliko bismo postavili zadatak da se napravi robot koji će, ako se udari ili padne osetiti bol, šta bismo onda uradili i odakle bismo, uopšte, počeli? Nemamo, kao ljudska rasa, nikakvu metodologiju da napravimo takav eksperiment. Na njega se, potom, nadovezuje sledeći problem: čak i da zamislimo da je neko napravio robota koji navodno oseća bol, kako bismo mogli to pouzdano da znamo?
Saturn, plinoviti div našeg planetarnog sustava najpoznatiji je po sustavu prstenastih struktura koje orbitiraju oko njegove ravni. One su golicale maštu prvih teleskopskih istraživača. Danas je Saturn najprepoznatljiviji planet u našem sustavu. Fotografije sustava Saturnovih prstena nalaze se u udžbenicima, knjigama, časopisima, svim medijima.. Mogli bi reći kako je Saturn svojevrsni “brend” u svijetu planeta. Danas znamo kako i Jupiter, Uran te Neptun imaju prstenove, oni su znatno manji, vidljivi samo najvećim instrumentima s Zemlje ili tek letjelicama u neposrednoj blizini.
Kada je svemirski teleskop Džejms Veb (James Webb, JWST) lansiran krajem 2021. godine, očekivanja su bila velika. Naučnici su se nadali da će ovaj najmoćniji teleskop do sada pomoći u boljem razumevanju ranog svemira, nastanka galaksija i potencijalno otkrivanja tragova života. Međutim, ono što je JWST otkrio u svojim prvim mesecima rada — niko nije očekivao.
Danas je rođendan Youtube. Rodio se pre 20 godina, 14. marta 2005. godine (i sedam godina je mlađi od astronomskog magazina Yotybe je brzo po rođenju postigao globalni uspeh i godinama je druga najpopularnija društvena mreža na svetu.
Pitanje izgleda prosto, jer na sajtovima ima takvih podataka koliko hoćeš... Ali problem je što se mnogi od tih brojeva razlikuju! Zašto? Jedan od zadataka misije 'Cassini'bio je baš to – izmeriti dužinu dana na Saturnu. Ali ni danas to ne znamo tačno. Zapravo, mislim da je baš to divno. Često pomislim da je razlog zbog kojeg je kosmička nauka tako pristupačna baš u tome što su pitanja koja naučnici postavljaju sami sebi vrlo laka za razumevanje običnom čoveku. Postoji li život u kosmosu? Zašto je Venera toliko različita od Zemlje? Da živimo na Saturnu, koliko bi nam trajao radni dan?
Prvo ovogodišnje pomračenje Meseca biće potpuno, ali iz naših krajeva videćemo samo prelaz polusenke preko Meseca, a čak ni to u celosti već samo delimično.