- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: petak, 14 novembar 2014 19:36
-
Autor Milan Todorović
Ovo nije futuristički tekst. Ovo je naučno popularni tekst. Više istorija. Futuristički deo biće spomenut na kraju ovog članka.
Opširnije: Šta su to kvantni računari
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: četvrtak, 02 oktobar 2014 15:47
-
Autor B92
U nabavci kapitalne opreme za potrebe naučne zajednice u Srbiji, Laboratorija za primenu računara u nauci Instituta za fiziku opremljena je superračunarskim postrojenjem PARADOX IV.
Opširnije: Novi superkompjuter u Srbiji
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: sreda, 09 jul 2014 22:14
-
Autor B92
Na pres konferenciji održanoj u Kopenhagenu, u okviru Euroscience Open Foruma, nekoliko čelnih ljudi iz CERN-a najavilo je puštanje u rad Velikog hadronskog sudarača nakon skoro dve godine, kao i najnovije detalje vezane za Higsov bozon. Na pitanja novinara odgovarali su generalni direktor CERN-a Rolf Hojer i bivša portparolka ATLAS projekta Fabiola Đanoti.
Opširnije: Šta nam donosi CERN u budućnosti?
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: sreda, 28 maj 2014 20:14
-
Autor Draško Dragović
Mikrotalasna rerna zagreva hranu bombardujući je elektromagnetnim zračenjem u mikrotalasnom delu spektra, čime izazivaju rotaciju i povećanje termičke energije polarizovanih molekula u hrani. U procesu nazvanom dielektrično zagrevanje, hrana u rerni se brzo i efikasno zagreva, pogotovu ako je sočna i tečna. Mikrotalasne rerne su nastale odmah posle II svetskog rata, zahvaljujući naprednoj radarskoj tehnologiji.
Opširnije: Kako li radi mikrotalasna?
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: petak, 09 maj 2014 21:10
-
Autor B92
Kafa se hladi, zgrade se ruše, jaja se lome, a zvezde raspršuju u našem univerzumu koji kao da je osuđen na propadanje u jednoličnost poznatu kao termalni ekvilibrijum.
Opširnije: Može li se ikada zauzdati "strela vremena"?
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: nedelja, 20 april 2014 19:25
-
Autor B92
Higsov bozon, čestica za koju se smatra da objašnjava kako druge čestice dobijaju masu, je mala, ali ne i najmanja.
Opširnije: "Božija čestica" možda nije onakva kakvom se činila
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: petak, 11 april 2014 01:00
-
Autor Draško Dragović

U originalu, kiseonik i dan-danas nastaje u kosmosu u složenom procesu helijumske fuzije u masivnim zvezdama. Iako je uobičajeno mišljenje da bez njega nema života na Zemlji, u atmosferi je počeo da se akumulira tek milijardu godina nakon pojave živih organizama na našoj planeti. Težinski, kiseonik čini najveći deo ljudskog tela – svako od nas ima najmanje 45 kg kiseonika. Takođe, kiseonik čini polovinu težine Zemljine kore i skoro 90% težine svih okeana, a kao drugi najzastupljeniji, u atmosferi ga ima više od 1015 tona. Obzirom da je član za sve nas esencijalnog dvojca u H2O, eto razloga da pročitaš i zapamtiš ponešto o ovom izuzetnom hemijskom elementu.
Opširnije: KISEONIK