Fizika

CERN Masterclass 2016

CERN Masterclass 2016U periodu od 11. februara do 23. marta 2015. godine, pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group), održaće se 12. međunarodni program “Masterclasses - Hands on Particle Physics”. U ovom obrazovno-istraživačkom programu će u okviru 200 naučnih institucija aktivno učestvovati oko 10.000 učenika srednjih škola iz 47 zemalja širom sveta.

Opširnije: CERN Masterclass 2016

Write comment (0 Comments)

Gde su stvari teže?

privlacenjeSila, kojom Zemljina kugla privlači neko telo, opada sa udaljenošću od Zemljine površine. Ako bi teg od 1 kilograma podigli na visinu od recimo 6.400 km, tj. udaljili je od centra Zemaljske kugle za dva njena poluprečnika, sila privlačenja bi opala za 22, tj. 4 puta, i teg bi bio težak 250 grama umesto 1.000. Prema Njutnovom zakonu gravitacije, Zemaljska kugla privlači tela tako kao da je sva njihova težina koncentrisana u samom centru, a sila privlačenja opada obrnuto proporcionalno kvadratu rastojanja. U našem slučaju rastojanje tega od centra Zemlje je udvostručeno, pa je privlačna sila opala za 22, tj. četvorostruko. Udaljivši teg na 12.800 km od Zemljine površine, tj. na trstruku udaljenost od centra Zemlje, privlačna sila bi opala za 32, tj. 9 puta.

Opširnije: Gde su stvari teže?

Write comment (8 Comments)

Kada se (o)krećemo brže oko Sunca – danju ili noću?

zemlja kretanjePre par decenija u pariskim novinama je objavljeno da će za samo 25 sentima svakom biti omogućeno jeftino putovanje, a pri tom bez ikakvog zamaranja. Kao i uvek, bilo je puno lakovernih koji poslali 25 sentima. Ubrzo je svaki od njih dobio poštom odgovor: “Ostani, građanine, mirno u svom krevetu i seti se da se naša Zemlja okreće. Na paraleli Pariza – 49. – svakog dana ćeš prevaliti više od 25.000 km. A ako želite živopisan pogled, sklonite zavesu i divite se slici zvezdanog neba”.

Opširnije: Kada se (o)krećemo brže oko Sunca – danju ili noću?

Write comment (0 Comments)

Ukratko o LIGO, opservatoriji koja je zabeležila gravitavcione talase

LigoLujzianaZamislite kuglu na zategnutom, elastičnom platnu. Ona, zavisno od svoje mase, manje ili više ugiba platno i deformiše ga. Ta deformacija je dobra predstava onog što se u svemiru zaista i događa: masivna tela deformišu prostor oko sebe.

Opširnije: Ukratko o LIGO, opservatoriji koja je zabeležila gravitavcione talase

Write comment (2 Comments)

Gravitacijski valovi – otkriće koje je zatalasalo svijet

lho aerial photoPress konferencija znanstvenika sa LIGO opservatorije održana u 16:30h po našem vremenu u četvrtak 11. februara u Louisiani (SAD) „zatalasala“ je cijeli svijet. Mediji prenose informaciju kako se radi o otkriću desetljeća, neki kažu i stoljeća, na koje se čekalo pune 103 godine. Otkriveni su gravitacijski valovi – nevidljiva sila u svemiru koja napinje prostor-vrijeme a čije dokazivanje postojanja i razumijevanje znači kako odsad naše poimanje svemira postaje drugačije a nove intrigantne stvari iz svijeta znanstvene fantastike bliže realnosti.

Opširnije: Gravitacijski valovi – otkriće koje je zatalasalo svijet

Write comment (1 Comment)

NASA će proizvesti plutonijum prvi put posle 30 godina (ponovo?)

pl1Ministarstvo enegretike SAD objavilo je da su uz pomoć Nase prvi put posle 30 godina (preciznije 27) uspeli da proizvedu 50 grama izotopa plutonijuma-238. To je dobra vest za njih, jer će se taj izotop koristiti za pokretanje radioizotopskih generatora (RTG) koji daju struju letilicama previše udaljenim od Sunca ili pak onim na specijalnim zadacima. Većina budućih aparata koji budu istraživali spoljnji Sunčev sistem koristiće RTG, kao i sledeći Marsov rover 2020. godine. Podsetimo se da se među onim misijama koje koriste RTG nalaze i one najpoznatije, kao “New Horizons” (Kajperov pojas), “Cassini” (Saturn) ili “Voyageri” (međuzvezdani kosmos). Ukratko, vrlo pozitivan razvoj događaja … a možda i nije, jer je i pre dve godine osvanula potpuno ista vest. Šta se dešavalo posle toga?

Opširnije: NASA će proizvesti plutonijum prvi put posle 30 godina (ponovo?)

Write comment (0 Comments)

Elementarne čestice – pismo svih stvari

struktura

Kada izgovorimo slovo M naše glasne žice osciluju na određeni način, kada izgovorimo slovo A naše glasne žice isto osciluju ali su svojstva tog oscilovanja drugačija. Različiti tonovi koje stvaraju naše glasne žice su posledica njihovog oscilovanja i vrste mehaničkih (zvučnih) talasa koji nastaju usled toga. Kada izgovorimo reč MAMA naše glasne žice proizvode kompleksnije oscilatorno kretanje koje se prenosi na molekule vazduha u okruženju kao mehanički talas. Kada se energija koja omogućava to oscilovanje prenese preko uha na naš nerv, u našem mozgu se stvara manifestacija tona ili zvuka. Oko trideset slova i njihove tonske manifestacije čine svemir našeg govora.

Opširnije: Elementarne čestice – pismo svih stvari

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Slavko said More
    Rubin teleskop snima sa ekspozicijom od... 2 dana ranije
  • Siniša said More
    Dragane, hvala Vam, za teserakt. Mada,... 2 dana ranije
  • Baki said More
    Tačno 21. oktobara 2023. sam čitao da... 5 dana ranije
  • Milan said More
    Ja sam dolazio skoro svake godine na... 5 dana ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Siniša,  pročitao sam ponovo vaše... 6 dana ranije

Foto...