- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: petak, 08 decembar 2023 09:11
-
Autor Aleksandar Zorkić

Fizičari i njihovi najbliži rođaci astronomi i astrofizičari kada treba da daju ime nekim objektima puštaju svojoj bujnoj mašti na volju, a posledica su često interesantni, ponekad besmisleni nazivi. Uzmite na primer kvarkove. Sam naziv kvark je detinjast i nema baš nikakve veze sa fizikom. A to je tek početak jer kvarkova ima šest tipova sa svojim simpatičnim ali imenima bez ikakvog smisla: grnji, donji, čarobni, strani, vršni, dubinski (nazivi su prema Vikipedijama, a nemojte se čuditi ako nađete i naka druga imena za isti kvark).
Opširnije: Kako je nastao naziv "tamna materija"
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 04 decembar 2023 18:11
-
Autor Aleksandar Zorkić

Otkud ideja o tamnoj materiji? Da li je ona rezultat salonskih rasprava, složenih matematičkih konstrukcija kako bi se opravdala neka teorija, ili je jednostavno realnost u svemiru?
Opširnije: Zašto tamna materija
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 27 novembar 2023 19:50
-
Autor Aleksandar Zorkić

Sve do pre nekih 100 – 150 godina svemir je izgledao kao dobro uređeno mesto. U naučnim knjigama je pisalo da je on statičan i večan, da vreme u njemu teče postojanim tokom, da je prostor apsolutan i neosetljiv na bilo kakav uticaj. U svemiru je vladala kosmička idila.
Opširnije: Nevolje sa tamnom materijom
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: sreda, 25 oktobar 2023 20:08
-
Autor Marino Tumpić

Kako ju vidjeti i prepoznati
Opširnije: Polarna svjetlost (Aurora borealis)
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 23 oktobar 2023 19:38
-
Autor Ivan Stamenković

Kratka priča o dija-, para-, fero- i antiferomagnetnim materijalima i njihovoj primeni u fizici i elektrotehnici
Opširnije: Nekoliko reči o magnetnim materijalima
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: utorak, 29 avgust 2023 16:21
-
Autor Živko Teodosić
Apsolutna većina hemičara odmah zna šta da radi sa hemijskim elementima. Oni znaju svoje simbole napamet, znaju napamet njihov atomski broj, njihovu masu, neke gustine. Oni su vešti u mešanju svojih jedinjenja pod različitim uslovima kako bi stvorili molekule i dali formiranom jedinjenju plemenitu upotrebu. Na kraju, atomi su sirovina hemije. Ali odakle su došle ove osnovne jedinice? Kako su nastali hemijski elementi?
Opširnije: Kako su nastali hemijski elementi?