Astronautika: istorija

Istorija

Marsovi roveri 'Spirit' i 'Opportunity'

MARSOVI ROVERI:
'Spirit' i 'Opportunity'

MER

E-knjiga Draga I. Dragovića


Dok ovo pišem, spremaju se dva rovera da istražuju Mars – jedan američki i jedan kineski. Do danas, bilo ih je četiri i svi su američki: 'Sojourner', 'Spirit' i 'Opportunity', i trenutni 'Curiosity'. Pošto je 'Sojourner' bio lansiran 1996. i imao samo 11 kg i prevalio ni 100 metara, smatramo ga samo tehnički roverom, ali prvi pravi su bili 'Spirit' i 'Opportunity'. Danas su praktično zaboravljeni i u svetlu pretstojećih rovera, koji jednim delom baštine i njihove sisteme i znanja, hajde da se podsetimo o kakvim roverima se radilo. Znam da sam jedini na svetu koji sada piše o roverima od pre dve decenije, ali nije mi prvi a ni poslednji put...

 

Opširnije: Marsovi roveri 'Spirit' i 'Opportunity'

Write comment (4 Comments)

Kratka istorija raketa sa vertikalnim sletanjem

5

Od početka kosmičkog doba, ponovna upotreba elemenata kosmičkih letilica bila je nužna za smanjenje ogromnih troškova misija. Ustvari, isprva se mislilo da je najprirodniji način povratka iz kosmosa spustiti se vertikalno istom raketom kojom se uzletelo (treba samo pogledati stripove poput ikoničnog Flash Gordona ili 'Tintina na Mesecu' iz '53.). Ali realnost jednačine Ciolkovskog dovela je do otrežnjenja od ovih snova u korist raketa sa jednokratnim stepenima, efikasnijim i lakšim za izgradnju. S druge strane, tehnologija 50-ih jednostavno nije ogućavala automatsko spuštanje prvih raketnih stepeni, sem ako nisu nosili ljude, ali čak i tada je to predstavljalo veliki izazov. Zato nije čudno što su prvi projekti za ponovno korišćenje elemenata raketa uključivali upotrebu jednostavnih padobrana ili krilatih letilica koje bi iskoristile atmosferu za povratak kući.

Opširnije: Kratka istorija raketa sa vertikalnim sletanjem

Write comment (12 Comments)

Mesec i SF priča

1

Priznajem, Mesec mi nije interesantan – sve je urađeno i to još davno. Sovjeti su prvi proleteli, sleteli, snimali, bušili, pa čak i vozili 'Lunohode' po površini, i uz to jedini koji su uz pomoć robota doneli komadiće na Zemlju. Ameri su poslali ljude i to 12 komada i doneli kući stotine kila kamenja u prašine koji se i danas izučavaju. Još jedino da napravimo tamo dugotrajnu bazu (hoćemo al' malo sutra!) i više nema šta. Praktično sam o svim tim koracima već pisao, već prema interesovanju. Ipak, ima jedna sitnica koja mi je promakla, pa 'ajde i o njoj da kažem koju reč. Priča je kratka ali skoro SF!

Opširnije: Mesec i SF priča

Write comment (11 Comments)

Pola veka od Apolla 13: 'Houston, we've had a problem'

POLA VEKA OD APOLLA 13:
'Houston, we've had a problem'

Apolo13

E-knjiga Draga I. Dragovića


Ovih dana smo slavili 50-godišnjicu najpoznatije 'Apollo' misije nakon 'Apolla 11'. Govorimo, naravno, o 'Apollu 13'. Još uvek je paradoks da je jedna od najpopularnijih misija u celokupnom kosmičkom programu baš ona u kojoj je posada za dlaku izbegla smrt u kosmosu. Naravno, svima nam je poznato da je tragična priča sa sretnim krajem mnogo privlačnija od 'jednostavnog i dosadnog' uspeha. Zato postoji sjajan holivudski film o 'Apollu 13', ali ne i blockbuster o 'Apollu 11'. I zato postoji više knjiga o 'Apollu 13' nego o svim ostalim misijama programa zajedno. 'Apollo 13' se obično predstavlja kao jedan od najvećih uspeha Nase. Uspeh uprkos neuspehu: maštovitost i pronicljivost hiljada muškaraca i žena koji su radili u Nasi uspeli su da spasu živote trojici ljudi na njihovom putu ka Mesecu. Rečenica iz filma, 'Neuspeh nije opcija', ušla je u legendu, iako nikad nije stvarno izgovorena.

 

Opširnije: Pola veka od Apolla 13: 'Houston, we've had a problem'

Write comment (3 Comments)

Kritika spejs šatlova

7

Šatlovi su bili strašne mašine! Moja generacija ih pamti sa divljenjem i za našeg života se neće pojaviti ništa ni bolje ni slično. Lično, nisam ih voleo iz političkih razloga, o čemu sam pisao u nekoliko navrata. Šatlovi su za 30 godina obavili 135 misija i u kosmos odneli preko 600 ljudi, od čega se 14 nikad nije vratilo kući. Napravljeno je 5 orbitera i oni su za ukupno 1323 dana prevalili zajedno veće rastojanje nego do Jupitera (svaki je preleteo više nego od Zemlje do Sunca). Ipak, danas je opšte mišljenje da ovaj projekat, koji je progutao vrtoglavih $500.000.000.000[1], ipak bio crna rupa Nase, u suštini neuspešan projekat. Ako te interesuju razlozi, čitaj dalje, a ako ne, pređi na izveštaje o koroni...

Opširnije: Kritika spejs šatlova

Write comment (7 Comments)

Faster, Better, Cheaper: maligna era Nasine istorije

Nasa era 6

Kad je u pitanju ljudsko pamćenje, psihološka istraživanja su pokazala da je loše nekako jače od dobrog. Negativna iskustva i događaji imaju tendenciju da ostanu s nama duže nego dobri. Svako može i sâm da se seti: kad se vratimo s nekog putovanja ili letovanja, stvari koje su krenule nizbrdo čine najprimamljivije priče, poput onog kad ti je pukla guma ili je neko upao u blato...

 

Opširnije: Faster, Better, Cheaper: maligna era Nasine istorije

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Željko Kovačević said More
    Uz raspravu sa kineskim chatbotom na tu... 12 sati ranije
  • Slavko said More
    Karlov "Kosmos" je bila prva ozbiljna... 23 sati ranije
  • Siniša said More
    U crnim bi rupama, više postojali... 2 dana ranije
  • Baki said More
    Na vrhu "kosmičkog tornada" nalazi se... 4 dana ranije
  • Baki said More
    Fizika čestica proučava i različite... 4 dana ranije

Foto...