Astronautika: istorija

Istorija

Mala statistika misija na Mars

NASA JourneyToMars ScienceExplorationTechnology 20141202

Početak letova na Mars bio je obeležen velikim i brojnim neuspesima, od kojih nam danas više njih deluju prosto komično. Pa, neka zemlja uloži bezbroj para u fantastičnu misiju i onda misija propadne zato što se u kritičnom momentu antena na letelici pogrešno usmeri i sa njom izgubi kontakt. Ili sve prođe u redu i letelica počne da se spušta na planetu nakon čega sagori u atmosferi jer su operateri na zemlji koristili pogrešne merne jedinice.

Opširnije: Mala statistika misija na Mars

Write comment (0 Comments)

Orbitni avion 'BURAN' - e-knjiga

ORBITNI AVION 'BURAN'

labudova pesma sovjetske kosmonautike
ili ... preko trnja do zvezda?

Buran

E-knjiga Draga I. Dragovića


Tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog veka, Sovjetski Savez je razvio kosmoplan sa krilima, poznat pod imenom 'Буран' ('Mećava'), koji je zapravo bio odgovor na uočenu vojnu pretnju američkog programa spejs šatlova. Razvoj 'Бурана' je sproveden u okviru programa tzv. 'višekratnog kosmičkog transportnog sistema', ili MTКС-a, koji se sastojao od orbitera sa krilima i teške rakete-nosača 'Энергия'.

 

Opširnije: Orbitni avion 'BURAN' - e-knjiga

Write comment (6 Comments)

Šuškanja o džinu: sovjetska raketa 'N1' na Zapadu

N7

Velika konspiracija oko 'Trke za Mesec' nije bila ona na koju svi odmah pomisle, već ona koju je SSSR pokrenuo početkom 70-ih kako bi ostatak sveta poverovao da oni nikada nisu pokušali da pošalju kosmonaute na Mesec. Program sletanja na Mesec, 'Н1-Л3', ostao je državna tajna sve dok Gorbačov krajem 80-ih nije pokrenuo svoju politiku 'гласность' – 'otvorenosti'. Nasuprot tome, program 'Л1' za obletanje oko Meseca modifikovanim brodovima 'Союз' ('7K-Л1'), koji je na Zapadu bio poznat jednostavno kao program 'Zond', nije se mogao zadržati u tajnosti jer je lansiran jednostavno prevelik broj tih letilica. U svakom slučaju, bitan učesnik sovjetske Trke za Mesec je bila, kao što svi znamo, nesrećna džinovska raketa 'Н1' (11A52). Ova raketa je bila misterija za ostatak sveta ... ili skoro.

Opširnije: Šuškanja o džinu: sovjetska raketa 'N1' na Zapadu

Write comment (0 Comments)

Sovjetski dijamant na nebu

12

zaboravljena OPS kosmička stanica

70-ih godina, Sovjetski Savez je razvio dva paralelna programa kosmičkih stanica: civilne stanice 'Салют' (ДОС) i vojne stanice 'Aлмаз' (OПС). Stanice OПС (11Ф71) osmislio je konstruktorski biro Vladimira Čelomeja (OКБ-52) u okviru projekta 'Aлмаз'('dijamant' na ruskom), vrlo ambiciozni koncept koji je uključivao brodove sa posadom sa oznakom TKС i samu stanicu OПС. I TKС i OПС su bili lansirani sa posadama zahvaljujući korišćenju povratnih kapsula ВA. Jednim delom, program 'Aлмаз' je nastao kao odgovor na projekat američke vojne stanice MOL. Program ДОС je bio proizvod konstruktorskog biroa OКБ-1 pod rukovodstvom Sergeja Korolјеva, а zatim Vasilija Mišina (iako su krajem 60-ih oba pomenura biroa bila pomalo zbunjujuće poznata kao ЦКБМ – Čelomej – i ЦКБЭM – Mišin).

Opširnije: Sovjetski dijamant na nebu

Write comment (0 Comments)

Ekspedicija SSSR-a na Fobos (5)

pl1

 FELJTON 

Sovjeti su bili tate-mate za Veneru, ali im Mars nije 'išao': od 20 pokušaja imali su samo 2 uspeha i par stativa! Zato su sovjetski naučnici odlučili da početkom 80-ih učine poslednji ali krupan korak da se vrate na Crvenu planetu. Razloga za adrenalin su imali na pretek, jer se ispostavilo da je njihova prethodna velika međuplanetna misija na Veneru i Halejevu kometu iz 1986, slavna 'Вега', bila više nego uspešna. Nova misija je trebalo da istraži ni manje ni više nego – tajanstveni Fobos.

Peti deo feljtona

 

Opširnije: Ekspedicija SSSR-a na Fobos (5)

Write comment (0 Comments)

Pola veka Apola 11

 POLA VEKA APOLA 11

pola veka

E-knjiga Draga I. Dragovića


Bio je to trenutak istine. Dostizanja ove tačke koštao je Ameriku 8 godina i mnogo napora, uključujući i žrtve u ljudskim životima. Ni Nasini menadžeri nisu verovali da će prve četiri 'Apolo' misije sa ljudskim posadama proteći bez ikakvih problema. Ali bilo je tako, i došlo je vreme da se osvoji površina Meseca. Mašinerija je bila spremna i podmazana, kao sportski tim na vrhuncu svog treninga. Prema klasifikaciji letova usvojenoj u septembru 1967, došle su na red 'Misije G'. Ali 'Misija G' je samo bledi slogan za jednu od najvećih prekretnica u istoriji: kročenje na površinu Meseca!

 

Opširnije: Pola veka Apola 11

Write comment (3 Comments)

Ekspedicija SSSR-a na Fobos (4)

aa3

 FELJTON 

Sovjeti su bili tate-mate za Veneru, ali im Mars nije 'išao': od 20 pokušaja imali su samo 2 uspeha i par stativa! Zato su sovjetski naučnici odlučili da početkom 80-ih učine poslednji ali krupan korak da se vrate na Crvenu planetu. Razloga za adrenalin su imali na pretek, jer se ispostavilo da je njihova prethodna velika međuplanetna misija na Veneru i Halejevu kometu iz 1986, slavna 'Вега', bila više nego uspešna. Nova misija je trebalo da istraži ni manje ni više nego – tajanstveni Fobos.

7.1 TRASTERI

Fobosove sonde su takođe posedovale i setove trastera, ili kako ih Rusi zovu 'raketni motori malog potiska na tečno gorivo' (Житкосный Ракетный Двигатель Малой Тяге, ЖРДТМ). Njihova namena je bila da obezbeđuju orijentaciju, stabilizaciju i korigovanje kretanja letilice.....

  

Opširnije: Ekspedicija SSSR-a na Fobos (4)

Write comment (0 Comments)

Ekspedicija SSSR-a na Fobos (3)

p10

 FELJTON 

Sovjeti su bili tate-mate za Veneru, ali im Mars nije 'išao': od 20 pokušaja imali su samo 2 uspeha i par stativa! Zato su sovjetski naučnici odlučili da početkom 80-ih učine poslednji ali krupan korak da se vrate na Crvenu planetu. Razloga za adrenalin su imali na pretek, jer se ispostavilo da je njihova prethodna velika međuplanetna misija na Veneru i Halejevu kometu iz 1986, slavna 'Вега', bila više nego uspešna. Nova misija je trebalo da istraži ni manje ni više nego – tajanstveni Fobos.

4. Bilansi i zaključci

Naučni rezultati kosmičkih sondi 'Fobos' objavljeni su u svetskom naučnom časopisu 'Nature' u oktobru 1989, a predstavljeni su i na međunarodnom simpoziju održanom u Kongresnoj palati (fr. Palais des Congrès) u Parizu od 23. do 27. oktobra 1989. godine....

  

Opširnije: Ekspedicija SSSR-a na Fobos (3)

Write comment (0 Comments)

Ekspedicija SSSR-a na Fobos

f2

Sovjeti su bili tate-mate za Veneru, ali im Mars nije 'išao': od 20 pokušaja imali su samo 2 uspeha i par stativa! Poslednji put su se (donekle) uspešno spustili na površinu još 1971. ('Maрс 3'). Zato su sovjetski naučnici odlučili da početkom 80-ih učine poslednji ali krupan korak da se vrate na Crvenu planetu. Razloga za adrenalin su imali na pretek, jer se ispostavilo da je njihova prethodna velika međuplanetna misija na Veneru i Halejevu kometu iz 1986, slavna 'Вега', bila više nego uspešna. Nova misija je trebalo da istraži ni manje ni više nego – tajanstveni Fobos.

 

Opširnije: Ekspedicija SSSR-a na Fobos

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • dragant said More
    Venera. Najsjaniji objaketa na nebu... 6 sati ranije
  • Ljubomir said More
    -
    - Venera. - O tome sam javio u clanku:... 17 sati ranije
  • Lale said More
    Koja je to najsjanija zvezda ili planeta... 1 dan ranije
  • janja91 said More
    :) divno, smeh i astrnomija, divno,
    ... 1 dan ranije
  • dragant said More
    Sobzirom da je sve daleko od Zemlje, pa... 3 dana ranije

Foto...