Šta se sve može videti na noćnom nebu sa Jupiterovih meseca?
Jednog dana u budućnosti kada prvi astronauti stignu u Jupiterov sistem, I kada se kroče na površine jednog od 4 velikih meseca, imaće priliku da iskuse jedinstvene I nezaboravane prizore na noćnom nebu, kružeći oko najveće planete sunčevog sistema. U ovom videu otkrićemo kako izgleda noćno nebo sa Galileovih meseca, I videćemo kakve sve astronomske zanimljivosti možemo videti iz Jupiterovog sistema.
Gost emisije je astrofizičar idirektor izgradnje milijardu dolara vrijedne Zvjezdarnice Vera Rubin u Čileu! Govori kakve ga uspomene vežu uz Zvjezdarnicu Zagreb i kakvu je ulogu imala u njegovu formiranju kao astronoma. Što bi o nama saznali izvanzemaljci kad bi snimili samo jednu sliku Zemlje? Hoće li nas u doglednoj budućnosti pogoditi asteroid i što možemo učiniti? Što nam donosi umjetna inteligencija?
Progres M34 udario u svemirsku postaju MIR – tri desetljeća kasnije stvar je dovedena do usijanja u svemirskom prometovanju s nesagledivim posljedicama.
To se inače zadnjih decenije dosta promenilo i mlade generacije više ne haju za morsko crnilo. Sem toga danas skoro svi znaju da nije ni zdravo suviše izlaganje Suncu. Šta više, opasno je.
Pre dva dana smo dobili prve fantastične fotografije sa novog velikog zemaljskog telekopa, Vera C. Rubin (Rubin). Ne tako davno smo dočekali i prve slike sa svemirskog teleskopa Džejms Veb (JWST). Nameće se pitanje, kakve su mogućnosti jednog a kakve drugog teleskopa i čemu služi jedan a čemu drugi?
Od dalekih promenljivih zvezda i galaksija do asteroida koji jure kroz Sunčev sistem, opservatorija Rubin otkriva svoje prve slike i oživljava noćno nebo kao nikada do sada.
Astronomi sa Univerziteta u Galveju predvođeni dr Kristijanom Ginskiem otkrili su izuzetno struktuisan protoplanetarni disk oko mladog zvezdanog sistema nazvanog RIK 113 (takođe poznatog kao 2MASS1612), udaljenog oko 430 svetlosnih godina u sazvežđu Škorpije (astrobiology.com). Disk se proteže na 130 astronomska jedinica, sa sjajnim prstenom i prazninom na oko 50 AJ – što je znatno dalje od Neptunove orbite u našem Sunčevom sistemu .