Znam da vam ovaj članak ne treba… ali s druge strane možda baš i treba. Pročitajte ga, možda će vam biti od pomoći. Jer, kad čovek umre on u digitalnom svetu nastavlja da živi i ispunjava svoje obaveze, a drage i važne fotografije i razni dokumenti postaju nedostupni porodici. Sem toga postoji i mogućnost zloupotrebe... Ipak pročitajte ovaj članak.
Decenijama smo navikli da je svemirski teleskop Hubble (Habl) taj koji nepomično zuri u ponore kosmosa, isporučujući nam portrete dalekih maglina i galaksija koje su redefinisale naše razumevanje stvarnosti. Međutim, u petak, 24. aprila 2026. godine, povodom njegovog 36. rođendana, uloge su se na trenutak zamenile. Ovaj neprevaziđeni lovac na svetlost postao je plen drugog objektiva. Satelit kompanije Vantor uspeo je da snimi Hubble u njegovom prirodnom staništu, kreirajući vizuelni susret u orbiti koji je podjednako redak koliko i tehnički fascinantan.
Ovo blistavo zvjezdorodno područje, djelić maglice Trifid koja je od nas udaljena oko 5 tisuća svjetlosnih godina, zabilježeno je finom detaljnošću putem NASA-inog Svemirskog teleskopa Hubble. Boje na ovoj Hubbleovoj fotografiji snimljenoj u vidljivom svjetlu, kojom se obilježava 36. obljetnica lansiranja toga svemirskog teleskopa, čine prizor sličnim nekoj podvodnoj sceni u kojoj se sitnozrnati sediment kovitla u morskim dubinama.
Kometa 3I/ATLAS je tek treći ikada potvrđeni međuzvezdani posetilac – nakon misterioznog 'Oumuamua i komete 2I/Borisov – i predstavlja vasionu "vremensku kapsulu" koja je u naš sistem stigla iz nepoznatih dubina Mlečnog puta.
Posmatranje noćnog neba golim okom ili kroz običan dvogled često je onaj magični trenutak koji u nama budi želju da istražimo dublje prostranstvo. Međutim, prelazak na teleskop može delovati zastrašujuće. Između zbunjujućih tehničkih specifikacija i "straha od kupovine" pogrešnog uređaja, mnogi odustaju pre nego što i počnu.