Treći međuzvezdani objekat koji prolazi kroz naš Solarni sistem pokreće nova pitanja o tome šta se krije u dubinama svemiraTreći međuzvezdani objekat koji prolazi kroz naš Solarni sistem pokreće nova pitanja o tome šta se krije u dubinama svemira.
Koristeći Nasin svemirski teleskop Džejms Veb, tim predvođen Southwest Research Institute (SwRI) identifikovao je prethodno nepoznati mesec koji kruži oko Urana, proširujući poznatu satelitsku porodicu planete na 29. Otkrivanje je izvršeno tokom Veb posmatranja 2. februara 2025. godine.
Astronomi su nedavno otkrili neverovatno snažnu eksploziju radio-talasa, poznatu kao brzi radio-rafal (Fast Radio Burst – FRB). Ovaj događaj, nazvan FRB 20250316A, već je dobio nadimak RBFLOAT (Radio Brightest Flash Of All Time) jer predstavlja najjači FRB ikada zabeležen. Ono što otkriće čini još značajnijim jeste činjenica da su naučnici uspeli da ga brzo lociraju i povežu sa tačnim mestom u svemiru – što je retkost u proučavanju ovih misterioznih fenomena.
Dana 20-og avgusta 2025. u 5 sati ujutro po Griniču bila je lepa konjunkcija tri nebeska objekta na nebu: Venera, Mesec i Jupiter, tim redom posmatrano od horizonta ka zenitu. Srp starog Meseca je bio tačno na sredini između Venere i Jupitera, prividno udaljen 4 ugaona stepena jednako od svake planete.
Kada razgovaramo o klimatskim promenama, često se fokusiramo na savremene uzroke poput emisija ugljen-dioksida. Međutim, da bismo istinski razumeli složenu klimatsku istoriju naše planete, moramo da se okrenemo cosmos-u i pogledamo kako astronomske sile oblikuju Zemljinu klimu tokom hiljada i miliona godina.
U ranim danima avijacije, mnogi pioniri su doživeli kvarove i nesreće. Na primer, braća Rajt, Orvil i Vilbur, imali su nekoliko padova tokom svojih ranih eksperimenta sa letenjem. Slično tome, drugi rani piloti poput Alberta Santos-Dimona i Persija Pilčera takođe su doživeli padove. Ove nesreće i kvarovi su smatrani nesrećnim, ali neophodnim delom procesa razvoja tehnologije i razumevanja principa leta.
Revolucionarna teorija koja menja naše razumevanje stvarnosti
Šta ako univerzum koji posmatramo svake noći kroz teleskope nije samo mehanička mašinerija koja se pokorava zakonima fizike, već nešto mnogo složenije i inteligentnije? Najnovija istraživanja u astrofizici, kvantnoj teoriji i teoriji informacija dovode nas do zapanjujuće hipoteze: celokupna stvarnost možda funkcioniše kao gigantska neuralna mreža.
Kompleks IS Petnica sadrži (trenutno) pet zgrada – hotel, restoran, zgradu sa laboratorijama, nastavni centar i biblioteku sa administracijom. Prostor je okružen negovanim zelenilom sa prijatnim pogledom na okolinu.