Betelgez (Betelgeuse) je zvezda, supergigant, jedna od najpoznatijih. Druga je po sjaju u sazvežđu Orion (prva je Rigel) i deveta, odnosno, deseta uopšte na našem noćnom nebu. Njen sjaj varira između +0,0 i +1,6 m i ona je promenljiva.
Koliko Sunce ima komšija u nekom bližem okruženju? Ako bi oko Sunca opisali sferu poluprečnika 5 parseka ili 16,3 svjetlosne godine, obuhvatili bi 76 zvijezda. Samo 9 od njih je dovoljno svijetlo da bi ih mogli vidjeti golim okom. Ovih 76 objekata je raspoređeno u 54 zvjezdana (ili stelarna) sistema. Otprilike polovina ovih zvijezda predstavlja solo sisteme, kao što je naše Sunce, dok su druga polovina binarni ili sistemi sa tri objekta. Nama najbliži sistem sa četiri zvijezde je izvan ove zamišljene sfere, nekih 19 svjetlosnih godina udaljen od nas. Na internetu je dostupno nekoliko kataloga nama najbližih zvijezda, a čini mi se da je ovaj najažurniji i najkompletniji: https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_nearest_stars_and_brown_dwarfs
Ovo je toliko jednostavno pitanje da je prosto neverovatno koliko je odgovor komplikovan.
Posle Sunca zvezda Polaris (Severnjača, Polarna zvezda itd.) je najpoznatija i najvažnija zvezda za nas Zemaljce, bar u zadnjih nekoliko vekova. Nalazi se iznad severnog pola Zemlje i tako nam pokazuje strane sveta i latitudu mesta odakle je posmatramo. Kad idete na sever ona je sve više na nebu. Na severnom polu je u zenitu.
Snimao sam ovu zvijezdu u nekoliko navrata. Fotografije možete vidjeti malo niže, u članku. Onda me zaintrigiralo da saznam nešto više o njoj jer je vrlo neobična. Evo što sam doznao.
Ukratko: kada gigantska zvezda eksplodira pa u prostor odbaci svoje spoljne slojeve ono što preostane, jezgro zvezde, to je neutronska zvezda. Ime „neutronska“ dolazi otuda što su ti objekti, ostaci nekada moćne zvezde, sačinjeni gotovo u isključivo od neutrona.
Japanski astronom Seiji Ueda uočio je 12. lipnja 2021. godine da se u zviježđu Herkula pojavila nova. Sjaj joj je bio 8,4m i u roku od 2 i pol sata porastao je za dvije veličine, na 6,2m. Do 13. lipnja sjaj joj je polako blijedio pa je pao na preko 7,5m. U trenutku kada sam ju ja snimao, njezin sjaj je dodatno pao i bio je 8,4m. Ona je u dosegu dvogleda i malih teleskopa pa ju se može vidjeti i bez velikih astronomskih instrumenata. Zbog prirode procesa koji se odvijaju, njezin sjaj je primjetno ružičaste boje. Dok sam ju snimao, to je bila prva karakteristika koju sam primijetio. Prekrasna lijepa ružičasta boja. Ona je posljedica emisije dijela spektra koji zrači užareni vodikov plin. No, krenimo redom.
Da li posmatrate još uvek aktivnu Novu u Kasiopeji? Nezvanično, Nova Cas 2021, zvanično V1405 Cas, malo iznad Beta Kasiopeje. Otkrivena je 18. marta sa magnitudom 9.6, pa je porasla na 7. prividnu veličinu. Onda pre dve nedelje (6.-7. maja) „buknula“ je i ubrzo dostigla magnitudu 5.2. Postala je, kako vesti kažu, „nova koja može da se vidi slobodnim okom.“ Što u praksi znači da može lako da se vidi dvogledom. Sjaj joj sada slabi, ali još uvek je vidljiva, a naravno, još uvek može da se snimi. I zahvaljujući jednom dobrom astrofografu pružila nam je priliku za 3D doživljaj svemira.
U zviježđu Kasiopeje pojavila se nova zvijezda. Naziv joj je Nova Cassiopeia 2021 ili skraćeno N Cas 2021. Otkrio ju je Japanac Yiji Nakamura, Kameyama, Mie, Japan, 18. ožujka 2021. godine. Tada joj je sjaj bio oko +9,6m zvjezdane magnitude. Želite li ju promatrati, koordinate N Cas 2021 su: R.A. 23 24 47.73 i Decl. +61 11 14.8 Kasiopeja se nalazi na sjevernom dijelu neba, a oko 20 sati je na visini oko 25o iznad obzora.
Vest je preneo u svom elektronskom izdanju časopis Astronomy. U njoj se kaže da je astronom amater Yuji Nakamura iz Japana u petak 19. marta iz svog dvorišta opazio novu. Nova je dovoljno sjajna da se može opaziti i dvogledom sa nekog pogodnog, mračnog mesta.
