- Detalji
-
Kategorija: Zvezde
-
Datum kreiranja: petak, 21 februar 2025 08:58
-
Autor Astronomski magazin

Istraživači su uz pomoć NASA-inog Svemirskog teleskopa James Webb konačno razriješili zagonetku visoke stope nastanka zvijezda u jednom masivnom galaktičkom jatu. Ta Webbova potvrda je dopuna više od desetljeća dugih istraživanja provedenih NASA-inim Rendgenskim opservatorijem Chandrom i Svemirskim teleskopom Hubble, kao i teleskopima u nekoliko zvjezdarnica na Zemlji.
Opširnije: Webb stvara cjelovitu predodžbu o tome kako u galaktičkom jatu Feniks nastaju zvijezde
- Detalji
-
Kategorija: Zvezde
-
Datum kreiranja: četvrtak, 20 februar 2025 08:58
-
Autor Astronomski magazin

Buket od tisuća rascvalih zvijezda je stigao! Ova kompozitna slika sadrži najduže eksponiranu rendgensku fotografiju spektakularnog zvjezdorodnog područja zvanog 30 Lampuge (30 Doradus, 30 Dor).
Opširnije: NASA-ini teleskopi na vrijeme isporučuju zvjezdani buket za Valentinovo
- Detalji
-
Kategorija: Zvezde
-
Datum kreiranja: subota, 15 februar 2025 09:05
-
Autor Marino Tumpić

Sjevernjača, Polarna zvijezda, Polaris, Alpha Ursae Minoris samo su neki od naziva ove zvijezde koju tijekom čitave godine vidimo na našem noćnom nebu. Zbog našeg sadašnjeg položaja u svemiru i aktualnog rasporeda zvijezda, Sjevernjača se nalazi vrlo, vrlo blizu Zemaljskog sjevernog nebeskog pola. Prije par tisuća godina, kao i za par tisuća godina to nije bilo, neće biti tako. Neke druge zvijezde će preuzeti sadašnju „ulogu” Sjevernjače.
Opširnije: Sjevernjača, najsjajnija zvijezda na nebu?
- Detalji
-
Kategorija: Zvezde
-
Datum kreiranja: sreda, 12 februar 2025 13:01
-
Autor Miša Bracić

Serija Hablovih slika SN 1987A.
Opširnije: Razvoj prstena ostatka supernove SN 1987A
- Detalji
-
Kategorija: Zvezde
-
Datum kreiranja: četvrtak, 23 januar 2025 08:58
-
Autor Astronomski magazin

...Ime "plavi vrebač" (engl. blue lurker) bi moglo pripadati nekom zlikovcu iz filma o superjunaku. Ali zapravo se radi o zvijezdi od jedne rijetke vrste, koju je Hubble temeljito istražio zavirivši u otvoreno zvjezdano jato M67, udaljeno od nas približno 2800 svjetlosnih godina!...
Opširnije: Hubble pronalazi jednog “plavog vrebača” među zvijezdama
- Detalji
-
Kategorija: Zvezde
-
Datum kreiranja: četvrtak, 02 maj 2019 16:11
-
Autor Aleksandar Zorkić

Sunce, levo i Sirius desno
Sirius je najsjajnija zvezda na noćnom nebu Zemlje. Njena prividna veličina je -1,46 m, a od nas je udaljena 8,6 svetlosnih godina. Ime ove zvezde vuče poreklo od staro-grčke reči Σείριος Seirios, u značenju užaren, usijan. To je jedna od nama najbližih zvezda, a i dalje se približava Suncu tako da joj lagano rase sjaj i to će trajati sledećih 60 000 godina. Nakon toga, rastojanje između Siriusa i Sunčevog sistema će početi da raste, ali će ipak Sirius i dalje biti najsjajnija zvezda na nebu Zemlje (izuzimajući Sunce) sledećih 210 000 godina.
Opširnije: Sirius - najsjajnija zvezda noćnog neba
- Detalji
-
Kategorija: Zvezde
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 02 decembar 2024 14:01
-
Autor Miša Bracić

Izložba „Šta se krije ispod ravnice“, otvorena 29. novembra ’24. u Narodnom muzeju Zrenjanin, nije obična izložba. To je biblioteka kamenih zapisa starih desetine i stotine miliona godina i više. To je priča o fosilima biljaka i životinja, iskopanim na Fruškoj Gori i vojvođanskoj ravnici koju priča sama priroda. To je priča bez reči. Tu je slovo A sloj izumrlih algi od pre 1,8 milijardi godina koji se nataložio i skamenio u prastarom moru. Sada nam se pokazuje kao odlomak neke stene, iskinut list iz neke stare knjige. Slovo Š su kosti izumrlih vrsta iz vremena poslednjeg ledenog doba. Dok se sve to posmatra i sluša kao da oživjava istorija Fruške Gore i Panonske ravnice.
Opširnije: Šta se krije ispod ravnice