Zvezde

Najmlađi ostatak SUPERNOVE u našoj Galaksiji: G1.9+0.3

sn1crop

Već dugo znamo da se eksplozije supernovih u našoj galaksiji dešavaju mnogo, mnogo ređe nego što to sugerišu naša teoretska predviđanja. Primera radi, poslednja vidljiva eksplozija, među nama astronomima poznata kao Kasiopeja A (Cas A), desila se davne 1680, a teoretičari kao što su Van der Bergh &Tamman (1991) predviđaju najmanje tri velike eksplozije u svakom stoleću - i to zvezda mase veće od osam sunčevih masa.

Opširnije: Najmlađi ostatak SUPERNOVE u našoj Galaksiji: G1.9+0.3

Write comment (0 Comments)

TRAŽI SE - TRAGAČ ZA SUPERNOVIM ZVIJEZDAMA!

galaxyzoo_supernove-potraga_crop

Nebeski objekti, putovanje kroz prostor i vrijeme, iskrice svjetla na noćnom nebu, tajnoviti zvijezdoznanci pokraj svojih teleskopa koji bdiju po cijele noći, čar tajnovitosti i rada na nečemu pomalo vanzemaljskom....Ako su to neki od ključnih pojmova potrebni da kod Vas izmame Neku emocionalnu reakciju na Vama je da nastavite s čitanjem ovog teksta!

Opširnije: TRAŽI SE - TRAGAČ ZA SUPERNOVIM ZVIJEZDAMA!

Write comment (0 Comments)

Zbunjujuća zvijezda dosad nepoznate vrste

Kada je 07. novembra 2008. godine (tada) 14-godišnja Caroline Moore iz Worwicka (New York) u sklopu programa "Puckett Observatory World Supernova Search" pod vodstvom astronoma matera Tima Pucketta u galaktici UGC 12682 otkrila novu eksplodiranu zvijezdu, nije ni sanjala da će se raditi o izuzetnom astronomskom otkriću!

 

Opširnije: Zbunjujuća zvijezda dosad nepoznate vrste

Write comment (0 Comments)

Prodor u srce Oriona

Istraživački tim predvođen od strane Stefana Krausa i Gerda Weigelta s Max-Planck-Instituta za radio astronomiju (MPIfR) u Bonnu (Njemačka) uspjeli su koristeći teleskope sustava VLT (Very Large Telescope) s zvjezdarnice ESO (Europe South Observatory) razdvojiti dvojni sustav mlade zvijezde Theta Ori C koji se nalazi u zvjezdanom skupu kojeg nazivamo Orionov trapez.

Opširnije: Prodor u srce Oriona

Write comment (0 Comments)

SISTEM ZVEZDE MIZAR

Detaljnija istraživanja Galilejevih rukopisa, posebno prepiske sa odanim učenikom i naslednikom na katedri Univerziteta u Pizi Benedetom Kastelijem (1578-1643) pomerila su događaj otkrića prve dvojne zvezde na početak 1617. godine. Upravo tada Kasteli oduševljeno izveštava učitelja o posmatranju zvezde Mizar u Velikom Medvedu, i moli ga da obrati pažnju na taj deo neba. Uskoro će uslediti Galilejeva beleška u dnevniku posmatranja u kojoj navodi da je durbinom uvećanja 25 x razdvojio Mizar na dve komponente udaljene 15 lučnih sekundi, iz čega (pogrešno) izvodi proračun da je ovaj sistem daleko 300 astronomskih jedinica od nas.

Opširnije: SISTEM ZVEZDE MIZAR

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Čitalac said More
    44 komete i preko 20 hiljada asteroid... 1 dan ranije
  • Ego said More
    Čak bi i SF film s ovom tematikom bio... 2 dana ranije
  • adv.draganmiladinovi... said More
    Što je veća obala saznanja, to je... 3 dana ranije
  • Duca said More
    Mislim da nema svrhe praviti neko... 3 dana ranije
  • Siniša said More
    Na žalost, svi mi ljudi, imamo svoje... 3 dana ranije

Foto...