Evo pravog pitanja za zvezdane sladokusce: ako bismo Mesec "postavili" negde nasumično na nebu, koliko bi on zvezda pokrio? Recite otprilike, a potom pogledajte račun koji sledi. Možda će vas odgovor iznenaditi.
Izgleda neverovatno, ali iako je od rasprada Sovjetskog Saveza prošlo bezmalo trećina stoleća, i dalje postoje neki aspekti u istoriji astronautike koji su još uvek nejasni. Jedan od njih je program sovjetskih kosmičkih sondi, posebno onih konstruisanih za studiranje Meseca.
Kratera na Mesecu ima raznih ali ukratko to su sve prstenaste forme, uglavnom kružnog oblika (sa brojnim izuzecima). Najmanji se mogu videti samo pod mikroskopom, dok u najveće može stati i manja država jer im prečnik ide i do 300 kilometara. Kratera ispod 1 metra u prečniku ima više miliona, a prečnika preko 1 kilometar oko trista hiljada i to na nama bližoj strani. Ukupno na Mesecu ih ima oko milion.
Krateri su bore svetova solarnog sistema. Na isti način kao što mi što smo stariji to imamo više bora, tako nam i gustina kratera omogućava da odredimo starost tela u Sunčevom sistemu. Ali kao što ni svi ljudi ne stare istim tempom, tako ni registar kratera nije savršen...
Prsteni Saturna jedna su od najpoznatijih karakteristika Sunčevog sistema. Toliko da je teško, ako ne i nemoguće, zamisliti Saturn bez te divne strukture oko njega. Svi pretpostavljamo da njegovo poreklo vuče koren još od formiranja Sunčevog sistema. Ali šta ako su oni relativno novijeg datuma?
Igre oblaka u atmosferi svega nekoliko sati prije pomrcine Mjeseca. Snimljeno sa Nokia 6.1 (jako se lose snalazi u full mraku) na izabranoj lokaciji gotovo na samom jugu Istre..
Potpisivanje Memoranduma o razumevanju između Rusije i Srbije o mirnodopskim istraživanjima kosmosa je od istorijskog značaja za budućnost naše države i srpskog naroda.