Ponovo Jupiter
- Detalji
- Kategorija: Fotografija
- Autor Zlatko Paško

Šaljem još jedan prilog o posmatranju Jupitera.

Šaljem još jedan prilog o posmatranju Jupitera.

Cuklus predavanja koji se održava na novosadskom Prirodno matematičkom fakultetu dobio je svoj naziv: „Od kvarkova do galaksija“, a juče, 10. marta su u okviru tog ciklusa održana dva predavanja. Sledi zvanična objava:
Opširnije: Predavanje: Otkriće fisije i uloga Pavla Savića
Write comment (0 Comments)
Kada je opservatorija Jerks (Yerkes) otvorila svoje kapije u Viskonsinu 1897. godine, nije to bio samo trijumf inženjeringa, već i vizije. Sa svojim monumentalnim teleskopom od jednog metra — najvećim refraktorom ikada izgrađenim — Jerks nije nudio samo pogled u zvezde. On je uveo revoluciju u vidu hemijskih i fizičkih laboratorija integrisanih u samu opservatoriju, postavljajući temelje moderne astrofizike. Ipak, ovaj "svetionik nauke" nije bio plod državnog budžeta; bio je to dar Čarlsa Jerksa, tajkuna koji je bogatstvo stekao gradeći londonski metro.
Opširnije: Silicijumska dolina planira da nadmaši Habl za samo tri godine
Write comment (3 Comments)
„Da otprilike objasnimo nagibe: mislimo da su počeli otprilike isto po nagibu, tako da su se nagibi promenili ili ogromnim udarima, plimskim silama ili planetarnom migracijom. Razlog zašto veće planete imaju tendenciju da se brže okreću je taj što su preuzele više mase koja kruži oko Sunca, dodajući orbitalno kretanje mase svom okretanju u tom procesu.“
Write comment (0 Comments)

Na ovoj slici spiralne galaksije svetlost je putovala ka nama oko 65 miliona godina. Ona je napustila galaksiju NGC 5134 otprilike u vreme kada je na Zemlji izumro Tiranosaurus reks.
Opširnije: Životni ciklus zvezda u obližnjoj galaksiji
Write comment (0 Comments) 
Pomoću podataka sa svemirskog teleskopa Džejms Veb napravljena je jedna od najdetaljnijih mapa tamne materije visoke rezolucije koja pokazuje njeno preklapanje i preplitanje sa „običnom” materijom, koja čini zvezde, galaksije i sve što možemo da vidimo.
Opširnije: Novi detalji o uticaju tamne materije
Write comment (2 Comments)
Zvezda Polaris, kod nas poznatija I kao Severnjača, najsjajnija je zvezda u sazvežđu Mali medved, I nalazi se jako blizu severnog nebeskog pola Zemlje, zbog čega vekovima služi kao nepomičan orijentir za navigaciju moreplovaca, a pritom spada u kategoriju promenljivih zvezda poznatijih kao Cefeide, putem kojih određujemo udaljenosti do najdaljih regija kosmosa. U ovom videu govoriću o tome šta sve znamo o Polarisu, i videćemo kakve sve misterije i zanimljivosti krije ovaj neobični zvezdani sistem.
Opširnije: Zvezdani sistem Polaris – Kako nam je severnjača otkrila razmere kosmosa?
Write comment (1 Comment)
Naizgled nezanimljiva fotografija traga kotača u pijesku, no iza toga ima pregršt informacija
Opširnije: Što nam pokazuje jedna obična fotografija s Marsa
Write comment (0 Comments)
Tokom 2025. godine, broj potvrđenih egzoplaneta koje pratimo prešao je 6.000. Ovaj neverovatan prag – dostignut velikim delom zahvaljujući moćnim svemirskim teleskopima kao što su NASA-in Kepler i Transiting Exoplanet Survey Satellite (TESS) – stigao je samo tri decenije nakon prvog otkrića planete koja kruži oko zvezde slične Suncu. Ova otkrića otkrivaju univerzum koji je daleko čudniji i raznovrsniji od našeg Sunčevog sistema, sa planetama koje prkose našem razumevanju o tome kako se planetarni sistemi formiraju i evoluiraju. Ovaj članak istražuje neka od najintrigantnijih i najneobičnijih otkrića egzoplaneta iz 2025. godine.
Opširnije: Neobična otkrića vansolarnih planeta
Write comment (0 Comments)
Danas, trepnete i već ste deceniju stariji. Centralno pitanje koje nas progoni nije samo biološko; to nije prosti zamor materijala. Pitanje je da li je ovo ubrzanje vremena samo trik našeg uma ili je duboko utkano u samu mašineriju univerzuma. Odgovor nećemo naći u dopaminu ili metabolizmu, već u fizici informacija i najnemilosrdnijem zakonu prirode – entropiji.
Opširnije: Zašto vam fizika krade godine
Write comment (1 Comment)