Fizika

Arhimed, poluga i Zemlja

25. oktobar 2009.logob92

Svi su verovatno čuli poznat Arhimedov citat: Dajte mi oslonac i dovoljno dugačku polugu i pomeriću svet. Šta mislite da li je Arhimedu nedostajo samo odgovarajući oslonac ili još nešto? Ako mislite da je ova Arhimedova rečenica tačna, grešite. Srećom, Arhimed nikada nije saznao koliko je zapravo pogrešio. Čak i da izuzmemo pitaje pravljenja dovoljno čvrste i dugačke poluge, mnogo zakona fizike, čitav Univerzum, okrenuli su se protiv njega. 

Piše: Milan Milošević

Opširnije: Arhimed, poluga i Zemlja

Write comment (2 Comments)

Cena LHC-a i ulaganje u nauku

collider

Često se govori o tome kako je akcelerator LHC preskop, kako je bačeno previše para, kako to ničemu ne služi, kako ima mnogo boljih načina za trošenje novca itd. Mnogi od onih koji najviše kritikuju ulaganje novca u istraživanje sedi uz TV gledajući neke "zanimljive" utakmice ili sluša izveštaje o različitim ratnim sukobima širom sveta.

Napraviću kratko poređenje ulaganja u CERN, tačnije LHC, kao jedan od najskupljin naučnih projekata koji se trenutno realizuje, i ulaganja u neke druge stvari (i pojedince).

U periodu pripreme i izgradnje LHC-a uloženo je (tj. tokom proteklih desetak godina) uloženo je između 5 i 10 milijardi evra. Nisam uspeo da nađem tačne sumirane podatke za sve države ali samo institut CERN je potrošio 4.6 milijardi CHF na samu mašinu, 1 milijardu CHF na detektore (to je samo deo ulaganja, bez ostalih izvora), i po 0.16-0.17 milijardi CHF na IT infrastrukturu i nadogradnju akceleratorskog sistema koji prethodi LHC-u. Navedeni troškovi uključuju opremu i ljude.

Opširnije: Cena LHC-a i ulaganje u nauku

Write comment (3 Comments)

Gospodari svetlosti

19. oktobar 2009.logob92
Nobelova nagrada za fiziku 2009.

Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade iz Fizike su tri naučnika koji su odigrali veoma važnu ulogu u razvoju informacionih tehnologija. Čarls Kuen Kao (Charles Kuen Kao) je dobio polovinu Nobelove nagrade za otkrića koja su postavila temelje tehnologije optičkih vlakana, koja se danas kao najefikasnija koristi za skoro sve tipove komunikacije u svetu. Drugu polovinu Nobelove nagrade podelili su Viljard Sterling Bojl (Willard Sterling Boyle) iDžordž Elvud Smit (George Elwood Smith) za otkriće digitalnog optičkog senzora - CCD (Charge-Coupled Device), koji danas čini osnovni deo skoro svakog digitalnog fotoaparata ili digitalne kamere.

Opširnije: Gospodari svetlosti

Write comment (0 Comments)

It's ALIVE - LHC polse godinu dana

"Fotografija" roja jona tokom testiranja

Posle više od godinu dana pauze protoni su ponovo projurili delovima akceleratora LHC. Tokom vikenda, 23-25. oktobra 2009. godine izvršeno je uspešno testiranje delova akceleratorskog pristena i sistema za "izbacivanje" protona u slučaju kvara.

U petak popodne u prsten je prvo ubačen snop jona, koji je nakon prolaska kroz detektor ALICE izbačen. Zatim su istim delom prstena projurili i protoni. Sledećeg dana protoni su "prošetali" i drugim segmentom prstena, prošli kroz detektor LHCb i napustili su akcelerator.

Opširnije: It's ALIVE - LHC polse godinu dana

Write comment (0 Comments)

Šta je to kvantna elektrodinamika?

logob92Kvantna mehanika i teorija relativnosti početkom dvadesetg veka donele su revoluciju u opisivanju prirode. Ipak ove dve teorije nisu bile usaglašene. Veliki trud da se ovo prevaziđe urodio je divnim plodom. Tokom tridesetih i četrdesetih godina napravljena je jedna od najlepših i najboljih fizičkih teorija - kvantna elektrodinamika. Tamo gde se kvantna i relativistička mehanika sreću rađa se jedna sasvim nova i drugačija fizika u kojoj se čestice u neprestanoj igri stvaraju i uništavaju i kreću napred i nazad kroz vreme pa čak i brže od svetlosti po svim mogućim putanjama, da bi na kraju, u zbiru, savršeno reprodukovale ono što od njih u klasičnom svetu očekujemo da vidimo.

Piše: Marko Simonović

Opširnije: Šta je to kvantna elektrodinamika?

Write comment (0 Comments)

Letenje i prodaja

letelica_crop

Avion na ljudski pogon sa MIT-a bio je takođe i marketinška letilica koja je obećavala bolju zaradu sponzorima

Elegantni prototip letilice Daedalus visi danas sa plafona Bostonskog muzeja nauke, kao podsetnik na FAI svetski rekord za letilice pokretane ljudskom snagom[1]. Krila ovog, svega 31 kg teškog aviona, tanka su i dugačka (34 m); mehur u kome je sedeo pilot uzana je i tesna. Jedna lagana elisa štrči iz izduženog nosa letilice. A u pilotskoj kabini nalazi se samo par pedala bicikla ...

 

Opširnije: Letenje i prodaja

Write comment (0 Comments)

Najmanji radio na svetu

Majušni radio, napravljen od jedne jedine jedine nanocevi, mogao bi da nađe upotrebu u biološkim ili ekološkim senzorima

Naučnici mogu da se pohvale da su napravili najmanji radio na svetu, koristeći samo prostu ugljeničnu nanocev. Jedna jedina nanocev, smeštena između dve elektrode, objedinjuje uloge svih velikih električnih komponenti u običnom radiju, uključujući i tuner (birač stanica) i pojačalo. Ovaj radio može da hvata signale i emituje zvuk preko bilo kakvog eksternog zvučnika.

Opširnije: Najmanji radio na svetu

Write comment (0 Comments)

Krovna elektrana

elektrana_smOvaj generator, za koga proizvođač obećava 20 godina operativnog veka, daje 1 kW struje pri brzini vetra od 11 m/s. Pri upola manjoj brzini, godišnje se proizvede preko 1.200 kWh. Maksimalna dozvoljena brzina vetra je 65 m/s. Ukupna težina jedinice iznosi 113,5 kg.

 

Opširnije: Krovna elektrana

Write comment (1 Comment)

Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More

    Kineski pristup svemirskim... 15 sati ranije
  • Gala said More
    Zbog takvih kao g.Duca smo prestali... 1 dan ranije
  • mit01 said More
    Kakve :D divne fotografije, nebo,... 2 dana ranije
  • Kizza said More
    Zanimljivo otkriće. Nejasna je ta... 4 dana ranije
  • Baki said More
    Stručnjaci trenutno procenjuju... 4 dana ranije

Foto...