Astronautika: misije

Trenutno, softverski gledano, NH radi punom parom, jer mu predstoji da sledećih godinu dana isprazni svoju memoriju i pošalje na Zemlju sve slike i naučne podatke koje je prikupio u letošnjoj kampanji. Hardverski gledano, ne radi ništa. Ili skoro ništa, jer trasteri ipak povremeno ispuste malo gasa. Zbog čega? Čitaj dalje …

nh1

nh2

Nasina kosmička letilica “New Horizons” uspešno je sprovela poslednji iz serije od četiri manevra koji su poslužili za usmeravanje sonde ka potencijalnom proletanju pored objekta 2014 MU69 planiranom za januar 2019. godine. To drevno telo u Kajperovom pojasu nalazi se na više od milijardu ipo km iza Plutona; “New Horizons” bi trebalo da ga malo ispita, pod uslovom da NASA i zvanično dozvoli produženje misije.

Ova četiri propulzivna manevra predstavljaju najudaljeniju korekciju trajektorije koju je neka kosmička letilica ikada izvršila. Četvrti manevar po redu[1], programisan i instaliran u brodski računar a onda sproveden brodskim hidrazinskim trasterima, započet je u sredu 4. novembra u 13:15 EST, i trajao je nešto kraće od 20 minuta.

Operatori u Laboratoriji za primenjenu fiziku (APL) Univerziteta Džons Hopkins iz Laurela (u Merilendu), započeli su da posredstvom Nasine Deep Space mreže antena primaju podatke pre 19:00 EST pokazavši da je finalni manevar bio uspešan.

nh3

Ovako je izgledao Kenedijev kontrolni centar kada su pre skoro pola veka letele rakete na Mesec. Na slici je tzv. industrijski tim koji kroz prozor prate lansiranje 16. jula 1969.

nh4

Danas to izgleda ovako. Kontrolor leta Džordž Lorens prati podatke sa letilice dok stižu u Operativni centar u APL.

Manevri nisu sprovedeni da bi ubrzali ili usporili letilicu već da bi je bočno “pogurali”, dajući joj 57 metara u sekundi (~205 km/h) bočno ka objektu Kajperovog pojasa (KBO). To će biti dovoljno da omogući NH da za tri godine presretne MU69.

Ovo je još jedna prekretnica u životu i radu već uspešne misije koja nam svakodnevno šalje uzbudljive nove podatke,” kaže Kurt Nibur, naučnik iz Nasinog štaba u Vašingtonu. “Ove promene kursa nam obezbeđuju opciju da u budućnosti proučavamo još i udaljenije objekte, kako NH bude nastavljao svoje putovanje”.

New Horizonsov” tim će početkom 2016. godine poslati formalni zahtev Nasi za produženje misije ka 2014 MU69. Tim naučnika se nada da će ovog puta njihova sonda proleteti pored tajanstvenog objekta čak i na manjoj udaljenosti nego što je 14. jula proletela pored Plutona, a to je na bilo na 12.500 km.

NH je u izvrsnom stanju i trenutno se nalazi na putu da prvi put istraži jedan objekat poput ovog, i očekujemo da nas NASA podrži,”izjavio je prvi čovek misije NH, dr Alan Stern iz Southwest Research Institute (SwRI), iz Bouldera u Koloradu.

Izvedeni manevri – kako ih u Nasi nazivaju, KBO Targeting Maneuvers – najveći su i najduži izvedeni tokom čitave misije, a izvedeni su jedan za drugim brže nego nego ijedno paljenje motora NH pre toga. Manevri su bili izuzetno precizni, baš onako kako su dizajneri misije želeli. “Performanse svakog manevra su bile izvanredne,” kaže ing. Gejb Rodžers iz APL, rukovodilac tima za navođenje i kontrolu leta

Prva tri manevra su izvedena 22., 25. i 18. oktobra. U vreme poslednjeg izvedenog 4. novembra, “New Horizons”, jureći ka još dubljem kosmosu brzinom od preko 52.000 km/h, bio je približno 135 miliona km dalje od Plutona i bezmalo 5,1 milijardu km od Zemlje.

Letilica se trenutno nalazi na 1,44 milijardi km od MU69. Svi sistemi na brodu rade besprekorno a brodski računar neprestano šalje podatke stornirane u memoriju tokom letošnje kampanje. Nažalost, brzina slanja je ograničena na svega 1-2 kb/s, što znači da će prenos svih podataka trajati još najmanje godinu dana!

nh5

nh6

Trebutna pozicija sonde.

nh7

 


[1] Prethodni manevar je izveden 28. oktobra i trajao je oko 30 minuta, čime je premašio manevar od 25. oktobra kao najduži koji je ikada izveo NH.

 

New Horizo

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 14 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...