Astronautika: misije

Veza sa medjuplanetarnim kosmičkim aparatom New Horizons (“Novi horizonti”) izgubljena je na sat i po samo deset dana pre istorijskog prolaska pored Plutona. Kontrolni centar je uspeo da ponovo uspostavi kontakt sa aparatom, dok stručnjaci NASA-e pokušavaju da odstrane tehničke probleme. Aparat treba da prodje kroz najbližu tačku od patuljaste planete Pluton 14. jula.

Autopilot aparata je detektovao i “prepoznao” problem. Prema planiranom programu za takve situacije, autopilot je odmah prebacio sve sisteme aparata sa glavnog na rezervni kompjuter. Time je aparat prebačen u “safe mode”, dok je njegovom rezrevnom kompjuteru naloženo da ponovo uspostavi kontakt sa Zemljom. Sve se to odvijalo autonomno, bez ikakve akcije iz Kontrolnog centra Hopkinsovog univeziteta u Merilendu, odakle se prati i kontroliše let aparata New Horizons.

Aparat se nalazi 4,9 milijardi kilometara od Zemlje.Radio-talasi sa njega putuju 4,5 časa do naše planete. Stručnjaci sada analiziraju primljene informacije sa rezervnog kompjutera. Analiza moze trajati od jednog do nekoliko dana. Vremena medjutim nema mnogo, jer se New Horizons, velikom brzinom (14 km/s) kreće prema Plutonu i njegovom sistemu od pet satelita.

Aparat mase 453 kg koji se električnom energijom napaja iz malog plutonijumskig reaktora, treba da prodje kroz najbližu tačku na rastojanju od 12,5 hiljada kilometara od površine patuljaste planete Pluton 14. jula. Kako povratna komunikacija sa aparatom traje devet časova, inženjeri užurbano rade na otkrivanju problema koji je doveo da kompletnog prelaska sistema aparata na rezervni kompjuter.

Samo nekoliko časova pre gubitka kontakta, inženjeri su poslali glavnom kompjuteru finalne programske komande koje apparat treba da obavi tokom preleta pored Plutona. Najnoviji paket komandi omogućava aparatu da autonomno obavlja sve neophodne korekcije putanje leta u cilju preciznog fokusiranja sedam naučnih aparata prema Plutonu i Haronu, njegovom najvećem satelitu.

Još uvek nije jasno da li je ova operacija povezana sa prelaskom sistema aparata u “safe mode”. Za svaki slučaj, da bi se sprečila neku od komandi koja bi mogla da dovede do isključenja rezervnog kompjutera, stručnjaci su privremeno de-aktivirali veći deo softvera zaštite. Pretpostavlja se medjutim da je reč o “prolaznom” problemu koji može nastati ili usled iznenadnog intenziviranja radijacije koja može da poremeti decimalne kodove sistema kompjuta. Moguće je takodje da su neke netipične sekvence u komandama dovele do prelaska na rezervni kompjuter. Sada je od kritičnog značaja re-aktivirati na vreme glavni kompjuter u kome je upakovan kompletan program preleta pored Plutona. Na primljenim snimcima već se mogu razaznati detalji na površini Plutona, uključujući sjajne mrlje oko polova. Takodje, kao što se i očekivalo, otkriveni su tragovi metanskog snega na površini planete, dok su orbite njenih pet satelita krajnje neobične. Pluton i Haron se naime u svom kretanju ponačaju kao binarna planeta, tako da se u njihovoj “igri” menjaju orbite manjih meseca.

nh1

Aparat New Horizons vredan 700 miliona dolara je lansiran pre devet godina.

Posle prolaska pored Plutona, aparat će nastaviti let ka drugim nebeskim telima Kajperovog pojasa. Ukoliko pogonsko-energetski i uslovi nebeske mehanike budu povoljni moguće je da na tom krstarenju sličnim slavnim “Vojadžerima”, aparat prodje pored nekog od malih ledenih svetova na rubovima sunčevog sistema.

nh problem 05072015
Inženjeri u Kontrolnom centru Laboratorije primenjene fizike Hopkinsovog univerziteta analizraju primljene podatke sa aparata New Horizons

pluton haron

Dvoja planeta – grupni snimak Plutona (dole) i Harona sa aparata aparata New Horizons


Problemi misije New Horizons

Koliko je ugrožena misija New Horizons?

Crvena uzbuna za New Horizons

Šta nas čeka prilikom fly-bya: prilagodi svoj juli slikama sa Plutona

„New Horizons“: detalji na Haronu i slike u boji

20 dana do Plutona

Šta ako Haron ima atmosferu?

Tanka Plutonova atmosfera i neobične dvostruke faze patuljaste planete

Novi detalji na Plutonu!

Konačno slike Plutona

Koliko je debela Plutonova atmosfera?


 NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJI SU PROMENILI ISTORIJU ČOVEČANSTVA

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... Pre 50 minuta
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... Pre 59 minuta
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 1 sat ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 12 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 17 sati ranije

Foto...