Jupiter i Evropa - J. Grnja
- Detalji
- Kategorija: Fotografija
- Autor Astronomski magazin
JUPITER I EVROPA
Opširnije: Jupiter i Evropa - J. Grnja
Write comment (0 Comments)
JUPITER I EVROPA
Opširnije: Jupiter i Evropa - J. Grnja
Write comment (0 Comments)
Istraživači Sveučilišta Connecticuta su načinili prvu prostornu kartu zvjezdotvornih oblaka plina u jednom od najekstremnijih okoliša u našoj galaktici. Oni su usto proučavali i jednu raniju provalu iz supermasivne crne jame u središtu Mliječnog Puta, označene sa Strijalac A* (Sgr A*).
Opširnije: Jeka rendgenskih zraka
Write comment (0 Comments)Neke zanimljivosti o i u vezi Nase
Opširnije: Pet zanimljivih činjenica o Nasi (koje možda ne znate)
Write comment (3 Comments)Španjolski liječnik Ruya Díaz de Isla darovao je čovječanstvu „Tractado contra el mal serpentino que vulgarmente en España es llamado bubas“ u kojem je odlično opisao dijagnostiku i liječenje sifilisa, spolno prenosive bolesti koju uzrokuje bakterija Treponema pallidum.
Opširnije: Znanstveni nazivi – pogrešne interpretacije, pretjerane tvrdnje i zloupotrebe
Write comment (1 Comment)Upravo sada, u januaru i februaru na nebu imamo veliko poravnanje planeta. To je odlična prilika da u jednoj noći napravimo smotru planeta.
Write comment (0 Comments)
U pitanju je, zapravo, najveće okupljanje čvoraka na svetu koje se svake godine dešava u Rimu na početku zime. Nauka ne zna zašto se to dešava (nije zbog parenja, nije ni zbog predatora, kao ni drugih uobičajenih razloga za okupljanja različitih vrsta u jata), ali rezultat su jata koja broje i do 10 miliona jedinki koje tokom tih nekoliko zimskih meseci iz nepoznatog razloga svakoga dana pred zalazak sunca poleću i lete velikom brzinom u veličanstvenim formacijama koje ne razumemo.
Opširnije: U Rimu je najveće jato čvoraka na svetu | 10 miliona ptica | dr Asja Jelić, fizičarka
Write comment (0 Comments)
Planete kruže oko Sunca, svaka po svojoj orbiti, svaka orbita sa svojim nagibom prema ostalim orbitama. Mi svemir gledamo iz naše pozicije, sa naše planete pa i te nagibe računamo prema orbiti kojom se Zemlja kreće oko Sunca, a tu ravan zovemo ekliptika.
Write comment (0 Comments)
...Ime "plavi vrebač" (engl. blue lurker) bi moglo pripadati nekom zlikovcu iz filma o superjunaku. Ali zapravo se radi o zvijezdi od jedne rijetke vrste, koju je Hubble temeljito istražio zavirivši u otvoreno zvjezdano jato M67, udaljeno od nas približno 2800 svjetlosnih godina!...
Opširnije: Hubble pronalazi jednog “plavog vrebača” među zvijezdama
Write comment (0 Comments)
Nema lepšeg noćnog neba od januarskog, kada je ono vedro, crno kao ugalj, a po njemu svetluca milion kristalno jasnih i sjajnih zvezda. Dole, tlo proplanka na kome se nalazite, belo je od snega, a dah se pretvara u paru jer je hladno, ali tako da čoveku nije zima pa on i razdrljen korača po poljani. Grane su savijene pod debelim snegom, a iz odžaka se diže beli dim i samo ponekad iz njega iskoči i varnica jer se vatra razbesnela u peći.
Write comment (1 Comment)
Sunce, levo i Sirius desno
Sirius je najsjajnija zvezda na noćnom nebu Zemlje. Njena prividna veličina je -1,46 m, a od nas je udaljena 8,6 svetlosnih godina. Ime ove zvezde vuče poreklo od staro-grčke reči Σείριος Seirios, u značenju užaren, usijan. To je jedna od nama najbližih zvezda, a i dalje se približava Suncu tako da joj lagano rase sjaj i to će trajati sledećih 60 000 godina. Nakon toga, rastojanje između Siriusa i Sunčevog sistema će početi da raste, ali će ipak Sirius i dalje biti najsjajnija zvezda na nebu Zemlje (izuzimajući Sunce) sledećih 210 000 godina.
Opširnije: Sirius - najsjajnija zvezda noćnog neba
Write comment (3 Comments)