Svako od nas, kad vidi fotografiju, odmah pomisli da pred sobom ima objektivno predstavljen prizor i uglavnom ne sumnja u to što vidi. Stvarnost ipak ume da bude sasvim drugačija; čak i ako zanemarimo mogućnost fotomontaže (koja spada u domen tehničkih obmana itrikova), ostaje nam još mnogo zamki u koje ćemo nenamerno upasti kada dobijemo snimke vanzemaljskih letilica. Treba, recimo, biti iskusan meteorolog pa na slici 1 umesto džinovskih svemirskih brodova videti lentikularne oblake, kakvi se javljaju u nekim delovimasveta (snimak je iz Brazila). Ako želimo da prilikom analize fotografija izbegnemo slične zamke, evo na šta treba da obratimo pažnju:
Sredinom proslog stoljeća otkrivena je neobična skupina zvijezda intenzivnih, eksplozivnih promjena sjaja koje se ponavljaju u relativno kratkim intervalima. To su crveni patuljci - objekti slabašna sjaja koji nerjetko imaju tek desetinku Sunčeve mase. Njihovi iznenadni bljeskovi podsjećaju na one koji se mogu povremeno pojaviti na Suncu.
Milankovićevi ciklusi - Kako orbitalna mehanika utiče na Zemljinu klimu?
Klima planete Zemlje predstavlja dugoročnu promenu vremenskih uslova tokom perioda od više decenija pa do više miliona godina, a mehanizam koji objašnjava ove dugoročne promene otkrio je srpski naučnik Milutin Milanković, I danas je poznatiji pod nazivom Milankovićevi ciklusi. U ovom videu otkrićemo kako funkcionišu Milankovićevi ciklusi, I videćemo kako orbitalna mehanika utiče na dugoročnu promenu klime.
Ovo je lista predmeta koje su Zemljani bacili ili meko spustili na Veneru – i zatim napustili jer su odslužili svoje. Na listi se ne nalaze manji predmeti kao što su padobrani ili toplotni štitovi.
Kad zvijezde male mase, uključujući i Sunce, potroše nuklearno gorivo i u svom središtu više ne proizvode energiju, na kraju svog života se pod vlastitom težinom skupe u tijelo veličine Zemlje i onda se polako hlade. Pregršt njihova materijala ima masu od stotinu tona. Zbog energije oslobođene skupljanjem, površina zvijezde zagrijava se do visoke temperature pa ona još neko vrijeme svijetli - i to bijelim sjajem - pa je zato i zovemo bijelim patuljkom.
Kviz iz nauke i tehnologije od 20 pitanja | Testiraj svoje znanje!
"U ovom videu vam donosimo kviz iz nauke i tehnologije sa 20 izazovnih pitanja! 🔬🚀 Testirajte svoje znanje o naučnim principima, tehnološkim dostignućima i zanimljivim otkrićima iz sveta fizike, biologije, robotike i još mnogo toga! 🤖💡
Prelistavajući veliki broj priča očevidaca, od kojih su neke beskrajno naivne, neke duhovite i maštovite a neke čak prilično uverljive, stiče se utisak da su ovde u većini ljudi koji jedino žele da lansiraju priču i da na njoj nešto zarade, najčešće od prodaje štampi. Pored zarade, u isto vreme će prečicom, bez mnogo muke, doći i do publiciteta. Zanimljivo je da im u tome redovno pomažu zavedeni ljudi, tako što šire priču svima koji su gladni senzacija.
Naša galaksija, Mlečni put, je stara i ogromna. Nastala je pre 13,61 milijardu godina, a po veličini druga je u Lokalnom jatu, odmah posle Velike galaksije u Andromedi. (Lokalno jato je grupa od preko 80 gravitaciono povezanih galaksija). Do te veličine Mlečni put je stigao usisavanjem okolnih, manjih galaksija, u procesu koji astronomi vole da nazivaju galaktički kanibalizam.
Sredinom proslog stoljeća otkrivena je neobična skupina zvijezda intenzivnih, eksplozivnih promjena sjaja koje se ponavljaju u relativno kratkim intervalima. To su crveni patuljci - objekti slabašna sjaja koji nerjetko imaju tek desetinku Sunčeve mase. Njihovi iznenadni bljeskovi podsjećaju na one koji se mogu povremeno pojaviti na Suncu.
Kad zvijezde male mase, uključujući i Sunce, potroše nuklearno gorivo i u svom središtu više ne proizvode energiju, na kraju svog života se pod vlastitom težinom skupe u tijelo veličine Zemlje i onda se polako hlade. Pregršt njihova materijala ima masu od stotinu tona. Zbog energije oslobođene skupljanjem, površina zvijezde zagrijava se do visoke temperature pa ona još neko vrijeme svijetli - i to bijelim sjajem - pa je zato i zovemo bijelim patuljkom.
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
