Kvalija
- Detalji
- Kategorija: Blog
- Autor Miša Bracić

Kvalija je subjektivni, lični doživljaj nekog iskustva, unutrašnji osećaj koji niko drugi ne može da oseti na isti način. Kvalija uvek govori u prvom licu.
Write comment (0 Comments)
Kvalija je subjektivni, lični doživljaj nekog iskustva, unutrašnji osećaj koji niko drugi ne može da oseti na isti način. Kvalija uvek govori u prvom licu.
Write comment (0 Comments)
U dubinama sazvežđa Krma (Puppis), na oko 11.000 svetlosnih godina od nas, zvezda Gaia20ehk je decenijama bila oličenje neupadljivosti. Kao stabilna zvezda „glavne sekvence“, veoma slična našem Suncu, ona je po svim zakonima fizike trebalo da emituje postojan, gotovo predvidljiv sjaj. Međutim, 2021. godine, ovaj mirni kosmički komšiluk pretvorio se u poprište neviđenog haosa koji je šokirao astronomsku zajednicu.
Opširnije: Kako je jedna poludela zvezda otkrila skrivenu prošlost Zemlje
Write comment (0 Comments)
„Ova animacija prikazuje loptu koja pada sa visine od 1000 metara na površinu svakog objekta, pod pretpostavkom da nema otpora vazduha. Ovo bi trebalo da da predstavu o gravitacionoj sili koju biste osetili na svakom objektu.“
Opširnije: „Pad lopte“ sa visine od 1 kilometra na tela Sunčevog sistema
Write comment (0 Comments)
Šaljem još jedan prilog o posmatranju Jupitera.

Cuklus predavanja koji se održava na novosadskom Prirodno matematičkom fakultetu dobio je svoj naziv: „Od kvarkova do galaksija“, a juče, 10. marta su u okviru tog ciklusa održana dva predavanja. Sledi zvanična objava:
Opširnije: Predavanje: Otkriće fisije i uloga Pavla Savića
Write comment (0 Comments)
Kada je opservatorija Jerks (Yerkes) otvorila svoje kapije u Viskonsinu 1897. godine, nije to bio samo trijumf inženjeringa, već i vizije. Sa svojim monumentalnim teleskopom od jednog metra — najvećim refraktorom ikada izgrađenim — Jerks nije nudio samo pogled u zvezde. On je uveo revoluciju u vidu hemijskih i fizičkih laboratorija integrisanih u samu opservatoriju, postavljajući temelje moderne astrofizike. Ipak, ovaj "svetionik nauke" nije bio plod državnog budžeta; bio je to dar Čarlsa Jerksa, tajkuna koji je bogatstvo stekao gradeći londonski metro.
Opširnije: Silicijumska dolina planira da nadmaši Habl za samo tri godine
Write comment (2 Comments)
„Da otprilike objasnimo nagibe: mislimo da su počeli otprilike isto po nagibu, tako da su se nagibi promenili ili ogromnim udarima, plimskim silama ili planetarnom migracijom. Razlog zašto veće planete imaju tendenciju da se brže okreću je taj što su preuzele više mase koja kruži oko Sunca, dodajući orbitalno kretanje mase svom okretanju u tom procesu.“
Write comment (0 Comments)

Na ovoj slici spiralne galaksije svetlost je putovala ka nama oko 65 miliona godina. Ona je napustila galaksiju NGC 5134 otprilike u vreme kada je na Zemlji izumro Tiranosaurus reks.
Opširnije: Životni ciklus zvezda u obližnjoj galaksiji
Write comment (0 Comments) 
Pomoću podataka sa svemirskog teleskopa Džejms Veb napravljena je jedna od najdetaljnijih mapa tamne materije visoke rezolucije koja pokazuje njeno preklapanje i preplitanje sa „običnom” materijom, koja čini zvezde, galaksije i sve što možemo da vidimo.
Opširnije: Novi detalji o uticaju tamne materije
Write comment (2 Comments)
Zvezda Polaris, kod nas poznatija I kao Severnjača, najsjajnija je zvezda u sazvežđu Mali medved, I nalazi se jako blizu severnog nebeskog pola Zemlje, zbog čega vekovima služi kao nepomičan orijentir za navigaciju moreplovaca, a pritom spada u kategoriju promenljivih zvezda poznatijih kao Cefeide, putem kojih određujemo udaljenosti do najdaljih regija kosmosa. U ovom videu govoriću o tome šta sve znamo o Polarisu, i videćemo kakve sve misterije i zanimljivosti krije ovaj neobični zvezdani sistem.
Opširnije: Zvezdani sistem Polaris – Kako nam je severnjača otkrila razmere kosmosa?
Write comment (1 Comment)