Sunčev sistem

Koja je razlika između kometa i asteroida

asteroid2

Postoje izvesne sličnosti između asteroida i kometa. Obe vrste ovih tela su nastala u ranoj istoriji Sunčevog sistema, pre 4,5 milijarde godina, obe obilaze Sunce i obe vrste spadaju u mala tela, dakle manja su od planeta, a veća od meteoroida. Ali sastavljena su od različitog materijala i potiču iz različitih područja Sunčevog sistema.

 

Opširnije: Koja je razlika između kometa i asteroida

Write comment (0 Comments)

Šta je to Ortov oblak?

4Gde je stvarno granica solarnog sistema? Gde druge zvezde jače gravitaciono privlače objekte od našeg Sunca? O tome ne znamo ništa, ali možemo da dumamo i pravimo teorijske modele. Sredinom prošlog veka, nizozemski astronom Jan Oort je ponudio koncept koji i danas važi o složenom oblaku planetezimala koji je udaljen od Sunca od 2000 do 200.000 AJ (0,03 do 3,3 svetlosne godine).

 

Opširnije: Šta je to Ortov oblak?

Write comment (3 Comments)

Istorija Sunčevog sistema, ili kako je Saturn spasio Zemlju

12

Da li je naš Sunčev sistem retkost? Do pre samo nekoliko decenija verovali smo da naš slučaj predstavlja standard, da smo samo jedni od mnogih. Kameni svetovi u blizini zvezde i gasoviti divovi sa ledenim satelitima na udaljenim orbitama; potpuno logičan obrazac. Koji bi drugi raspored mogao da ima planetarni sistem? No 1995. počeli smo da otkrivamo nove svetove oko drugih zvezda i ubrzo smo shvatili da su, kao što se često događa u istoriji nauke, stvari složenije nego što bi se očekivalo na prvi pogled. Većina otkrivenih egzoplaneta bili su 'vreli Jupiteri', odn. gasoviti divovi koji kruže oko svojih zvezda na zapanjujuće maloj udaljenosti. Toliko malo da se neko vrijeme mislilo da je njegovo postojanje nemoguće. Čak su im i godine bile zbunjujuće   kratke: prvootkrivenoj je trajala – samo 4 dana!

 

Opširnije: Istorija Sunčevog sistema, ili kako je Saturn spasio Zemlju

Write comment (4 Comments)

Činjenice o zvezdama

zvezde 1

  • Zvezde su nebeska tela koja emituju sopstvenu svetlost, u stanju su plazme (tj. visoko jonizovanog gasa na visokoj temperaturi), sastoje se najviše od vodonika i helijuma, a zatim i od drugih elemenata u znatno manjoj količini. U središtima zvezda pod ogromnim pritiscima ogromna i je i temperatura (10 i više miliona stepeni). Takvi uslovi dovode do termonuklearnih reakcija i konačno do stvaranja energije koja se izliva u prostor. Nama najbliža zvezda je Sunce.Osnovne činjenice o Sučnevom sistemu: koje vrste tela postije, koliki je njihov broj....

 

Opširnije: Činjenice o zvezdama

Write comment (0 Comments)

Kakva je sudbina Sunčevog sistema?

sunce danas crvenidzin
Sunce danas Kroz sedam milijardi godina Sunce će se naduti.

Kakve misli te održavaju budnim tokom noći? Ako su to pitanja o tome kako će Sunčev sistem doći do svog kraja – wow, onda se ti zaista fokusiraš na velike stvari! Ali i neki naučnici se bave istim pitanjima i oni imaju odgovor za tebe: kada Sunce ostari deo Sunčevog sistema će biti progutan, a ostatak rasturen.

 

Opširnije: Kakva je sudbina Sunčevog sistema?

Write comment (1 Comment)

Komentari

  • Baki said More
    Zadovoljstvo je nešto skromno dodati... 3 dana ranije
  • goran01 said More
    8) symbiotic universe!!! 8)
    hoce biti... 5 dana ranije
  • goran01 said More
    vrh:Dvrh:Dvrh evo sada sa soc net : X... 5 dana ranije
  • Baki said More
    Stvoren 1980-ih, Habbl teleskop je još... 5 dana ranije
  • polux11 said More
    800 km je jedan pedeseti deo obima... 5 dana ranije

Foto...