Pre mesec dana Nasin teleskop HST je pronašao novi satelit oko poslednje planete našeg sistema. To je 14. poznati satelit koji kruži oko ovog plavo–zelenog džina.

Procenjuje se da novi mesec, označen kao S/2004 N 1, ima srednji prečnik od 16–20 km, te je tako postao najmanji poznati satelit Neptunovog sistema. Tako je mali i taman, da je približno 100.000.000 puta tamniji od najtamnije zvezde koju možemo da golim okom vidimo sa Zemlje.

NeptunMozaik Hablovih slika iz 2009. prikazuje Neptun, S/2004 N 1, i neke od Neptunovih prsenova i satelita. Osvetljenost satelita u odnosu na Neptun je znatno izmenjena.

Zanimljivo je da je ovaj mesec nekako promakao Nasinoj kosmičkoj sondi „Voyageru 2“, koji je proleteo kraj Neptuna 1989. godine i ispitao i fotografisao sistem prstenova i satelita ove planete. Tada je ova sonda proletela na nepunih 5.000 km iznad severnog pola Neptuna.

Astronom Mark Šovoter (Mark Showalter) sa kalifornijskog SETI Instituta otkrio je ovo telo 1. jula, prilikom proučavanja tamnih lukova, zapravo segmenata prstenova matične planete.

Metod je uključivao praćenje kretanja bele tačkice koja se pojavljivala opet i opet na preko 150 arhiviranih fotografija Neptuna koje je snimio HST (Hubble Space Telescope( u periodu između 2004. i 1009. godine.

S/2004 N 1 napravi krug oko Neptuna jednom na svakih 22 sata i 28,1 minut (0,9362 dana), iz čega proizilazi da se nalazi na 105.283 km od Neptuna, što je četvrtina rastojanja Zemlja–Mesec, i duplo više od prosečne udaljenosti Neptunovih prstenova. Putanja ovog meseca se nalazi između orbita Larisse i Proteusa, čime je on drugi najudaljeniji pravilni satelit Neptuna.

Za sada satelit nema ime, ali biće svakako vezano za Posejdona odn. Neptuna, boga mora. Kao kandidat, najčešće se pominje ime Polifem, jednooki Posejdonov sin.

orbiteŠema orbita Neptunovih satelita udaljenijih od Tritona.

 

NEPTUNOVI SATELITI

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 7 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 7 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 7 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 18 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 1 dan ranije

Foto...