krateri

Prvo ćemo primeniti Dozovo ograničenje ("Dawes' Limit"), koje vrlo precizno daje maksimalnu rezoluciju dve jednako svetle tačke (bilo kod teleskopa, bilo kod mikroskopa). Ograničenje je dobilo ime poznatom britanskom astronomu Williamu Rutteru Dawesu (2).     (1799–1868). Ono iznosi:

f1       (1)

gde je:

D = prečnik glavnog sočiva, objektiva teleskopa, izraženo u inčima (2),
R" = snaga rezolucije izražena u lučnim sekundama, 

Prosečna udaljenost Meseca od Zemlje iznosi 384.401 km. Dakle, linearna dimenzija bilo kog objekta na Mesečevoj površini iznosi:

f2           (2)

gde je:

r = udaljenost do Meseca = 384.401 km,
f3= ugao objekta na Mesecu nasuprot posmatraču sa Zemlje, izraženo u radijanima,
R = linearna dimenzija objekta na Mesecu u km.

Kombinujući (1) i (2), dobijamo:

f4,

f5        (3)

Koristeći ovu relaciju (3) i primenjujući je na teleskope, dobija se sledeća tabela:

Prečnik objektiva
Najmanji oučljiv krater   
Inči
Kilometri
Ljudsko oko (0,1 inč)
85
4
2,12
6
1,42
8
1,06
10
0,85
20
0,42
100
0,085
200
0,043

Copernicus LRO 2

 

 

1) Bio je sveštenik, koji je sve slobodno vreme provodio u intezivnom posmatranju dvojnih zvezda i planeta. To nije čudno, jer je bio dobar prijatelj sa Williamom Lassellom, koji je (između ostalog) otkrio Titana, najveći satelit Neptuna. Tokom opozicije Marsa 1864.godine, posmatrao ga je i nacrtao 27 crteža, na osnovu kojih će 1867. R. A. Proctor napraviti prvu mapu Marsa, koju će kasnije koristiti i G. Schiaparelli i E. Antoniadi.

Imao je nadimak "orlovo oko". Danas jedan krater na Mesecu nosi njegovo ime. 

2) Ako se koriste santimetri, formula je R = 11,6/D.

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Duca said More
    Laički, ako je zemlja imala magnetno... 2 dana ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Nije pravo pitanje odakle Zemlji voda,... 2 dana ranije
  • Ego said More
     Koliko bi bilo potrebno kometa, da... 2 dana ranije
  • Baki said More
    Dobar otpre tekst. Pored uobičajene,... 3 dana ranije
  • Jozef said More
    Zanimljivo je pitanje o količini svetla... 6 dana ranije

Foto...