Jedna od najuočljivijih oblasti na Plutonu, Cthulhu Regio (čita se Ktulu), proteže se duž skoro polovine Plutonovog ekvatora, počevši zapadno od velike azotne zaleđene ravnice poznate kao Sputnik Planum. Pošto oblikom podseća na kita, tako je pre godinu dana prozvana na samom početku istraživanja koje je sprovela misija “New Horizons”.

Protežući se skoro 3.000 km u dužinu i oko 750 km u širinu, Ktulu je veličine Aljaske, ili kao od Beograda do Kazahstana.

Ktulu poseduje karakterističnu tamnu površinu, za koju naučnici veruju da potiče od sloja „katrana“ načinjenog od složenih heteropolimernih molekula poznatih kao tolin, koji pokrivaju površinu a koji nastaju usled interakcije atmosferskog metana i azota i kosmičkog zračenja i Sunčevog ultraljubičastog svetla. Geologija Ktulua prikazuje različite varijacije: od planina i ravnica do fraktura i brojnih kratera.

Pluton
Cthulhu Regio
na Plutonu. (Larger image)

Crvenkasta sličica u boji izvučena iz regiona prikazuje planinski lanac na jugoistoku Ktulua dužine 420 km. Slika obuhvata površinu između kratera, sa tesnim klancima između vrhova. Gornji vrhovi najviših planina pokriveni su sjajnim materijalom koji je u oštrom kontrastu sa tamno crvenom bojom okolnih nizija.

Naučnici smatraju da bi sjajni materijal mogao biti atmosferski metan koji se kondenzovao po vrhovima u obliku leda. „To što ovaj materijal prekriva samo najviše vrhove sugeriše da metanski led možda igra ulogu vode u Zemljinoj atmosferi, kondenzujući se u obliku inja na velikim visinama,“ kaže John Stansberry, član tima misije „New Horizons“ sa merilendskog Kosmičkog instituta. Na osnovu podataka brodske kamere MVIC (Ralph/Multispectral Visible Imaging Camera), prikazanih na krajnjoj slici desno, uočljivo je da su skoro svi vrhovi planina prekriveni metanskim ledom, ovde prikazanom u lažnoj ljubičastoj boji.

Rezolucija prve ubačene slike u boji je oko 680 metara po pixelu. Slika meri oko 450 km u dužinu i oko 225 km u širinu. NH je sliku napravio sa udaljenosti oko 33.900 km od Plutona, nekih 45 minuta pre tačke najbližeg proleta 14. jula 2015. godine.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 13 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...